Upload
kreativni-centar
View
312
Download
18
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Kо би се кладио на њих када су били млади? Ево галерије портрета личности које су обележиле историју, књижевност, науку или уметност... упркос катастрофалним почецима. Историја их је с временом заогрнула славом и учинила од њих генијалце. Хајде да их овде упознамо на другачији начин - кроз приче о њиховој необичној младости. Најбоља књига на Сајму књига у Болоњи 2007.
Citation preview
@an-Bernar Puj, Ser` Blok, An Blan{arENCIKLOPEDIJA LO[IH \AKA, BUNTOVNIKA I OSTALIH GENIJALACA
Naslov originala:Jean-Bernard Pouy, Serge Bloch, Anne BlanchardL’ENCYCLOPÉDIE DES CANCRES, DES REBELLES ET AUTRES GÉNIES
Copyright © Editions Gallimard Jeunesse, 2006
Za izdanje na srpskom jeziku © Kreativni centar, 2008
Prevela s francuskog:Nade`da \urovi}
Urednik:Ljiljana Marinkovi}
Lektura:Lektorski tim Kreativnog centra
Izdaje:Kreativni centar, Beograd, Gradi{tanska 8tel.: 011 / 38 20 464, 38 20 483, 24 40 659www.kreativnicentar.co.yue-mail: [email protected]
[tampano u Maleziji
Tira`:2.000
ISBN: 978-86-7781-604-9
CIP – Katalogizacija u publikacijiNarodna biblioteka Srbije, Beograd
929(100)(031.053.2)
PUJ, @an-BernarEnciklopedija lo{ih |aka, buntovnika
i ostalih genijalaca / @an-Bernar Puj i Ser`Blok ; prema ideji i pod rukovodstvom AnBlan{ar ; ²prevela s francuskog Nade`da\urovi}³. – Beograd : Kreativni centar, 2008(Malezija). – 123 str. : ilustr. ; 27 cm
Prevod dela: L’encyclopédie des cancres, des rebelles et autres génies / Jean-BernardPouy, Serge Bloch, Anne Blanchard. – Slikeautora. – Tira` 2.000. – Autori: str. ²126³.– Bibliografija: str. 116–119. – Registar.
ISBN 978-86-7781-604-91. Blok, Ser` ²autor³a) Poznate li~nosti – Enciklopedije za decuCOBISS.SR-ID 147690252
ca p100-128chr Coed2008:MqtteA4 p95-122 corrigŽ JH 02-Apr-08 17:48 Page 127
@an-Bernar Puj i Ser` Blok prema ideji i pod rukovodstvom
An Blan{ar
ca p001-039chr Coedition:MqtteA1 p1-46 CorrigŽ JH 02-Apr-08 17:40 Page 3
PredgovorKo bi se kladio na njih kada su bili mladi?
Evo galerije portreta li~nosti koje su obele`ile istoriju, knji`evnost, nauku
ili umetnost … uprkos katastrofalnim po~ecima.
U {koli su ih smatrali netalentovanim, nesposobnim, osu|enim na ne -
uspeh, ukratko – lo{im |acima! Roditelji, nastavnici – svi su zbog njih bili
o~ajni, sve je izbezumljivao njihov buntovni~ki duh. Dremali su kraj pe}i
ili radijatora ili su i{li raznim zaobilaznim putevima pre nego {to su stu-
pili na onaj pravi i pre nego {to su otvorili prava vrata.
Istorija ih je s vremenom zaogrnula slavom i u~inila od njih genijalce.
Njihove li~nosti isti~u se u istoriji poput svetionika. O njima se u~i u {koli,
a u knjigama i muzejima prikazani su namr{tenog ~ela i d`epova punih
vrlina. Ali – na tim d`epovima postoje rupe!
Hajde da ih ovde upoznamo na druga~iji na~in – kroz pri~e o njihovoj
neobi~noj mladosti. One su prepune sme{nih i dirljivih doga|aja: o tome
svedo~e autobiografije, prepiska, istorijska dela (koje smo zbog vas
morali da ~itamo). U tim pri~ama vladaju ne`nost i se}anja koja }e vam
izmamiti osmeh. Crte`i Ser`a Bloka u istom su duhu i ~as drsko
izobli~avaju, a ~as ne`no bude nepomi~ne statue.
ca p001-039chr Coedition:MqtteA1 p1-46 CorrigŽ JH 02-Apr-08 17:40 Page 4
U kratkim tekstovima na marginama izneti su podaci i ~injenice. Te male
ozbiljne bele{ke pokazuju za{to su ove li~nosti zna~ajne ili na koji su
na~in ostavile svoj pe~at u istoriji; u njima se pominju revolucionarni pro-
nalasci i jedna~ine, bitke, veliki romani, ~uvene slike ili kultni filmovi…
Ovo, me|utim, nisu uobi~ajene, savr{ene biografije.
Veliku ulogu ~esto je imao slu~aj: oni su se slu~ajno rodili u tom vreme-
nu i u sredini koja im je omogu}ila da razviju svoj dar. A kad su jednom
po{li neuobi~ajenim putevima, pokretale su ih strast, volja za postoja-
njem, glad za `ivotom.
Da li su oni zaista imali mogu}nost izbora? Udovoljiti svojoj strasti,
preto~iti u delo vi{e nego zahtevnu inteligenciju, posvetiti `ivot svom
talentu … to nije nimalo lak posao. Junaci ove knjige ne daju nam tipi~an
primer i nisu tipi~ni uzori.
Enciklopedija lo{ih |aka, koja u {aljivom tonu o`ivljava slavne li~nosti, pozi-
va nas i da se nasme{imo godinama detinjstva i skromnim vrludanjima
koja smo svi do`iveli!
A mo`da izgubljeno vreme uop{te ne postoji?
ca p001-039chr Coedition:MqtteA1 p1-46 CorrigŽ JH 02-Apr-08 17:40 Page 5
Karlo VelikiKome na pamet ta ludost pade da se {kole za decu grade? Onom
prokletom Karlu Velikom, onom prokletom Karlu Velikom!, ka`e
pesma. Jeste tako, ali to i nije ba{ sasvim ta~no.
Karlo je ro|en 742. godine; bio je sin frana~kog kralja
Pipina Malog i Berte Velikog Stopala (Bertrade fon Lun).
Po{to mu roditelji u to vreme jo{ nisu bili u braku, smatrao
se nezakonitim detetom. O njemu se zbog toga nisu
mnogo brinuli, jer ionako niko nije mislio da }e on posta-
ti vladar. Nasuprot tome, njegovom mla|em bratu Karlo -
ma nu svi su uga|ali i on je bio vaspitavan kao princ. U me -
|uvremenu Berta i Pipin ven~ali su se pred sve{tenikom.
Eto, o ljudskoj sudbini odlu~uju sitnice. Sigurno je zbog
svega toga Karlo ostao neobrazovan i govorio je samo
maternjim jezikom, nekom vrstom nema~kog. Pa, dobro,
ni to nije tako lo{e.
Karlo Veliki, kralj Frana~ke od768. godine, zavladao je velikimdelom Zapadne Evrope zahvaljuju}iosvaja~kim pohodima. Oko 800.godine papa ga je u Rimu krunisaoza cara. Jednom ili dvaput godi{njeokupljao je plemi}e iz svog carstvakako bi odobrili zakone koje je`eleo da donese. Da bi mogao daupravlja carstvom, podelio ga je nagrofovije, a njima su upravljali …grofovi. Oni su sprovodili careveodluke, a kao nagradu za vernostdobijali su zemlju. Karlo Veliki ih je kontrolisao uz pomo} izaslanika,nazvanih missi dominici, koji suplemi}e podse}ali na to da je onjedini vladar.
ca p001-039chr Coedition:MqtteA1 p1-46 CorrigŽ JH 02-Apr-08 17:40 Page 6
Karlo Veliki (742–814),vladar Francuske i Nema~ke,
toliko je pro{irio svoju teritorijuna na{em kontinentu da ga ponekad
nazivaju „ocem Evrope“
Karlo Veliki 7
ca p001-039chr Coedition:MqtteA1 p1-46 CorrigŽ JH 02-Apr-08 17:40 Page 7
Karlovo obrazovanje bilo je vrlo oskudno, ali je zato bio
odli~an u sportovima, naro~ito vodenim. Tek kada je
odra stao, po`eleo je da nau~i ne{to vi{e. Ipak, ~itao je ma -
lo, a nikad nije nau~io dobro da pi{e. Pod jastuke na svom
krevetu uvek je stavljao tablice i sveske da bi u slobodno vreme
ve`bao pisanje, ali je po~eo suvi{e kasno, pa je rezultat bio slab,
rekao je Ajnhard, jedan od Karlovih prijatelja. Karlo je s
njim odrastao, a Ajnhard je `iveo na dvoru i bio je veoma
u~en. U me|uvremenu je Karlov brat Karloman postao
bitan lik. Zatim je tata Pipin umro i kraljevstvo je podelje-
no napola. Jedan deo dobio je Karlo, a drugi Karloman.
Sna`an, vesele naravi, poletan, hrabar i odlu~an (dosta
smo ga hvalili!), me{avina vojnika i seljaka, Karlo Veliki je
bio omiljen u narodu, a oko sebe je okupljao obrazovane
ljude: Za vreme obeda tra`io je da mu se pri~aju ili ~itaju pri~e o
pro{lim vremenima i hronike. Me|u u~enim ljudima koji su
ga okru`ivali bio je i slavni Alkuin iz Jorka u Engleskoj.
Malo-pomalo, njihovi razgovori pretvorili su se u privatne
~asove retorike, dijalektike i astronomije. Tada je Karlo
Veliki postao stvarno odli~an |ak. Razumeo je gr~ki bolje
nego {to ga je govorio, u~io je da ~ita latinski, a zanimao se
za gramatiku, teologiju, filozofiju i ra~un.
Budu}i bradati car (to o njegovoj bujnoj bradi u stvari je
samo pri~a … u to vreme u modi su bili brkovi) ve} je bio
shvatio da je obrazovanje najva`nije za upravljanje ogrom-
nom teritorijom kojom je vladao, a na kojoj je svako govo-
rio kako je hteo. Pozvao je u~ene ljude da osnuju dvorsku
8 Karlo Veliki
Iako je {kola izmi{ljena pre KarlaVelikog, ba{ njemu je palo napamet da naredi da se u opatijamai manastirima otvori {to ve}i broj{kola; u njih su i{li samo de~aci. U to doba sve{tenici i monasi bilisu gotovo jedini koji su umeli da~itaju, pi{u i ra~unaju i koji sumogli da podu~avaju. Da biupravljao svojom ogromnomzemljom, Karlu Velikom bilo jepotrebno mnogo obrazovanihljudi, onih koji su mogli da pi{uzakone i naredbe. A bili su mupotrebni i ~inovnici koji bi tezakone i naredbe mogli dapro~itaju.
ca p001-039chr Coedition:MqtteA1 p1-46 CorrigŽ JH 02-Apr-08 17:40 Page 8
{kolu (neku vrstu super univerziteta), a odlu~io je da, uz
Alkuinovu pomo}, otvori {kole ~ak i po selima.
U {kole su primani |aci koji su dolazili sa svih strana,
bogati i siroma{ni, plemenitog roda i oni iz naroda. Nije
im bilo potrebno ni{ta drugo osim intelektualnih ili
duhovnih sposobnosti, koje su procenjivali direktori {kola,
a u ono vreme to su bili opati ili episkopi.
Ukratko, da bi se tu dospelo, valjalo je biti me|u najbolji-
ma i s tim nije bilo {ale: car je okupljao budu}e nau~nike i
~inovnike.
Nije bio glup taj Karlo Veliki.
Po{to je svako pisao {ta je hteo i kako je hteo, Karlo je
sproveo reformu pisma. Svuda je uveo pismo koje se nazi-
va karolin{ka minuskula, elegantno i ~itko; ono se nalazi u
osnovi francuskog pisma.
[titio je manastire i pru`ao podr{ku teolozima i onima koji
su prou~avali verske tekstove, ali i umetnicima i arhitekta-
ma. Njegovo doba naziva se karolin{kom renesansom.
Super je on bio.
Pe~at Karla Velikog
Utisci i komentariKako u srednjem veku nisupostojale {tamparije, tekstovi suprepisivani. To su radili monasiispisuju}i ih na pergamentu, koji je izra|ivan od `ivotinjske ko`e.Pisalo se velikim slovima, koja jebilo te{ko ~itati. Zato je prilikomsvakog narednog prepisivanjapostojala velika mogu}nost daprepisiva~ pogre{i. I tako su segre{ke prenosile s pergamenta na pergament i bilo ih je sve vi{e.Car je zbog toga ohrabrivaomonahe da pi{u malim slovima, to jest pismom koje se nazivakarolin{ka minuskula. Oni su toprihvatili, a zadr`ali su obi~aj dana marginama tekstova ispisujusvoje utiske i komentare … ali odtada ~itko: [to je ovde hladno…,Gladan sam i jedva ~ekam ru~ak, [to je ovaj tekst dosadan!
Karlo Veliki 9
ca p001-039chr Coedition:MqtteA1 p1-46 CorrigŽ JH 02-Apr-08 17:40 Page 9
Sadr`aj
Predgovor 4Karlo Veliki 6Leonardo da Vin~i 10Luj XIV 16Bifon 20Napoleon Bonaparta 24Onore de Balzak 28Aleksandar Dima 32^arls Darvin 36Abraham Linkoln 40\uzepe Verdi 44Gistav Flober 48Pol Sezan 52Aleksandar Grejam Bel 56Tomas Edison 60Klod Debisi 64Vinston ^er~il 68
ca p100-128chr Coed2008:MqtteA4 p95-122 corrigŽ JH 02-Apr-08 17:48 Page 124
D`ek London 72Albert Ajn{tajn 76Pablo Pikaso 80^arli ^aplin 84@an Kokto 88Agata Kristi 92Volt Dizni 96Luj Armstrong 100Salvador Dali 104Fransoa Trifo 108D`on Lenon 112Bibliografija 116Indeks 120Spisak ilustracija 122Sadr`aj 124Autori 126
ca p100-128chr Coed2008:MqtteA4 p95-122 corrigŽ JH 02-Apr-08 17:48 Page 125