View
156
Download
4
Category
Preview:
Citation preview
T5
T4
-50 m
-100 m
-150 m
-200 m
-250 m
-300 m
-350 m
e11
e12
e13
e0'
93
e0e1
e2e3e4e5
e6e7e8
e9e10e11
e12
e13
e14e15
e16e17
e18
e19
e20e21e22e23e24
e25e26e27e28e29el28
el0el1el2
el3 el4el5 el6el7el8 el9el10el11el12el13 el14el15
el16el17el18
el19el20
el21
el22
el23el24
el25el26 el27
in0in1in2in3in4in5
in6in7in8
in9in10in11
in12*in12a in13
*ingl
*in13a
in'1in'0
*in'1a
in'2in'3
in'4in'5 in'6
in'7
in'8
in'9
in'10 in'11
no0
no1no2
no3no4
no5
no6no7
no8
no9
no10no11
no12
no13
no14
no15 no16no17
no18
no19no20
no21no22no23
no24
no25no26no27
xivoxx1
xx2xx3xx4
xx5xx6
xx7xx8
xx9
xx10xx11
xx12 xx13 xx14xx15
xx16 xx17xx18 xx19
xx20
xx21 xx22 xx23
xx24 xx25xx26 xx27
xx28 xx29 xx30
g1.1
zi1
zi2 zi3 zi4zi5
zi6zi7
zi8
zi9
zi10
zi11
g1.0
g1.2g1.3g1.4
g1.5
g1.6g1.4g1.7
g1.8
g1.9 g1.10
g1.11g1.12
g1.13
g1.14
0u
1u
z0
x1x2
x3x4
x5
x6
x7
y1
y2y3
y4
y5 y6y7 y8
y9 y10
y11y12
y13y14 y15 y16
y17 y18 y19 y20
z1z2
z3
s1
v13
s2
s3
s4s5 s6
dp0
dp1
dp2
dp3
dp4
dp5
dp6
dp7
dp8
dp9v1 v1
v2
v3
v4v5
v6
v7
v8
v9v10
v11v12
*v7a
u1
u2
u3
u4
u5
*u5a
i1 i2 i3i4
i5i6 i7
i8i9
i10 i11
i12
i13 i14 i15i16
i17 i18 i19i20
i21 i22i23i24 i25i26
i27 i28i29
i30
i31i32 i33
i34
i35
i36i37
i38i38
pd0pd1
*pd1a
pd2pd3
pd4pd5
pd6
ii1
ii2
ii3ii4
ii5
ii6
ii7
ii8
ii9
ii10
ii11
ii12
pd0pd1
*pd1a
pd2 pd3
pd4pd5
pd6
xx9
xx10
xx11
xx12
u1
u2
u3
u4
u5
u2a
u1a
u5a
1
2
3
45
6
7
8
9
10
11
12
7a
g1.1
zi1
zi2zi3
zi4
zi5
zi6zi7
zi8
zi9
zi10
zi11
g1.0
g1.2
z4
z5z6
z7
z8
z9
z10
z11z12
z13z14z15z16z17
z18z19
z20z21
z22z23z24z25z26z27
z28z29
z30z31z32z33z34
z35
z36z37z38z39
dp0
dp1
dp2
zpv0
zpv2zpv3
zpv4zpv5zpv6zpv7
zpv8
zpv9
zpv10
zpv11zpv12zpv13zpv14zpv15
zpv16zpv17
zpv18zpv19zpv20zpv21zpv22zpv23zpv24
zpv25 zpv26
zpv27
zpv28
0
sifon123
45
6
78910
1112
1314
1516
1718
19
2021222324252627
28
29
1.0
30
31
32
26
1415
19
01
2
3
OKNO
MEANDARO
K
N O-TUBA
KOSI
MEANDAR
LORE
TOVA DVORANA
ULAZNI DIO
VELIKA
VERTIKALA
MEA
NDAR IZGUBLJENO
_NAĐENO
PSEUDO BIVAK
TUBA
PS
EU
DO
BIV
AK
-TU
BA
OKRUGLA DVORANA
NO
NAM
E
TRŠĆANSKI ROV
SUHI ROVGIPSOV ROV
TRŠĆANSKI ROV
LJUBLJANSKI ROV
VELIKI ROV
SLOVENSKI SIFON
EX’KALIBAR Uzvodni meandar
Gorenja Vas
Žedni preko vode
Meandar Zvonkinog iskustva
-176m
Dolenja Vas
Dvorana piljka
Ivin meandar
-226mUskršnji kanal
Via Ročko Polje
Nizvodni meandar
-123m NOVI DIO
Žedni preko vode
-265m
-235m
I. Glavaš, L. Kukuljan, O. Dodič, I. Mišur, R. Novak, A. Ciceran, D. Reš, R. Reš, M. Borovec,J.Bedek,B.Bregar
P124m
N. Kuzmanović, Z. Brajković, P. Matika, A. Rubinić, Z. Perec, M. Kriška, O. Dodič, I. Seitz, T. Boban, M. Nikšić, I. Markanjević, P. Kovač-Konrad, D. Šuperina, L. Kukuljan, Z. Završki, K. Županić, R. Rosić, B. Jalžić, L. Grabar, T. Kurečić,M.Lukić
Jama kod Rašpora
L. Kukuljan, O. Dodič
Račja Vas, Istra
2000-2012SU Spelunka, SU Estavela, SO HPD Željezničar, SD Ćićarija, SD Istra, SU
Kraševski zviri, SU Pula, SK HAD, SK Ozren Lukić,SO Velebit,HBSD
Topo. snimili:Mjerili:
Duljina: 4200 m
Skicu uredili:
Dubina: 338 m
Tlocrt poligonskog vlaka1:1000
HRVATSKI SIFON
Duo ks
NOĆNA MORA
RADNI NACRT
Prečni rov
BOŽIĆEVA DVORANA
TALIJANSKI SIFON
0 5 10 20 30 40 50 m
RUP2, RUP3
RŠ4
RŠ3
133° 73°
0°
338°
RŠ1
profil-1
profil-2
profil-3profil-4
RŠ2
T3
T6
10 m
Ivin meandar
Uskršnji kanal
Uzvodni meandar Žedni preko vode
Nizvodni meandar Žedni preko vode
Dolenja Vas
Gorenja Vas
Tuba
Noćna mora Noname
Ex’kalibar
Ulazni dio
Suhi rov
Gipsov rov
Hrvatski sifon
Slovenski sifon
Okrugla dvorana
NOVI DIO
Talijanski sifon
Blatni rov
LJubljanski rov
Veliki rov
profil-1
profil-4
profil-3
profil-2
N
E1
Pg3+4
Pg3+4
Pg2
Pg3+4
Pg3+4
T1
RUP1
T2
Geološka karta
okolice Ponora kod Rašpora
Pretpostavljeni rasjed
T1
133°
profil-3Naziv i azimut pružanja profila
Legenda:
K 2
2,3
Sivi i smeđi vapnenci (turon)
Glinoviti vapnenci do lapori s globigerinama
Flišolike naslage
Miliolidni vapnenci
Alveolinski i numulitni vapnenci
al Aluvijalni nanos
E2
E1
Pg3+4
Pg2
Položaj sloja
Normalna granica
Transgresivna granica
Reversni rasjed
Rasjed bez oznake karaktera
Oznaka točke opažanja
Geološke značajke Ponora kod Rašpora na Ćićariji
Geological Features of Rašpor cave on Ćićarija
Autor: Neven Korač
5428 54295427
5033
5032
5034
0 1000m
profil-1 profil-4
profil-3
profil-2
RAN11
RAN12
RAN13
RAN14
RAN15
RAN16
RAN17
RAN2
RAN3
RAN4
RAN5
RAN6
RAN9
RAN10
RAN8
RND-1
RND-2
RND-4
RND-5RND-6
RND-7
RND-8
RND-9
RND-10
RAN1
36
2530
46
39
50
16
21
10
Ponor kod Rašpora
13
17
20
30
al
al
E1
E2
E2
Pg2
Pg3+4
Pg3+4
Pg3+4
E1
Pg3+4
Pg3+4
K 2
2,3
RND-3
Pg3+4
Ponor kod Rašpora, u narodu poznati pod imenom Žankana jama ili Rašporska jama, nalazi se u neposrednoj blizini sela Rašpor na Ćićariji. Svojom dubinom od 338 m to je najdublji do sada istražen speleološki objekt na području Istre, a s duljinom od preko 4913 m nalazi se na devetom mjestu najduljih speleoloških objekata u Hrvatskoj.
U više od 80 godina dugoj povijesti istraživanja ponor su prvi proslavili tršćanski speleolozi sredinom dvadesetih godina prošlog stoljeća kadje proglašen najdubljom jamom na Svijetu. Ulaz se nalazi u ponikvi i ima funkciju povremenog ponora u kojeg se za kišnih razdoblja slijeva nekoliko manjih potoka. Okolne stijene izgrađene su od laporovitih flišnih naslaga koje su zbog svoje litologije netipične za nastanak speleoloških objekata. Zbog toga je Ponor kod Rašpora dugo svrstavan u speleološke objekte nastale u flišu, a kojih u Istri ima još nekoliko. Stoga se u novije vrijeme, napretkom speleoloških i drugih istraživanja u jami te razvojem tehnike, ukazala potreba i za geološkim istraživanjem u tom potencijalno zanimljivom speleološkom objektu.
U stijenama u kojima je nastala špilja mogu se razlikovati dvije osnovne vrste stratigrafskih jedinica koje kontinuirano slijede jedna na drugoj. Starija jedinica obuhvaća različite varijetete foraminiferskih vapnenaca koje karakterizira pojava miliolida, alveolina, n u m u l i t a i d i s ko c i k l i n a k a o n a j č e š ć i h foraminifera. Na taj slijed naliježu eocenske klastične naslage, s laporima prijelaznih naslaga u donjem dijelu i flišolikim naslagama u gornjem dijelu. Naslage kredne starosti, unatoč očekivanju temel jenom na dostupnim podacima, nisu pronađene u speleološkom objektu, niti su zahvaćene površinskim kartiranjem. Osim navedenih naslaga veliki dio istraživanog područja prekrivaju recentni talozi, odnosno kvartarne aluvijalne naslage sa zemljom crvenicom.
Miliolidni vapnenci, kao najstariji član
foraminiferskog slijeda zahvaćeni su na vrlo uskom području u donjem dijelu Ponora, dok površinskim kartiranjem nisu zahvaćeni. To su mjestimično dobro slojeviti, a mjestimično masivni sivi do tamnosivi vapnenci, s dosta raspršene organske tvari. Sastoje se od slojeva s više ili manje vidljivih fosila, a također im i sadržaj organske tvari varira u pojedinim slojevima. Od fosi lnog sadržaja prisutne su razl ičite foraminifere, uključujućii alveoline, no prevaladavaju miliolide. Fosili su mikritne građe i nalaze se unutar sparitnog matriksa. Organska tvar raspršena je unutar stijene te je u njoj moguće uočiti sitne kristale pirita. Ove stijene teško je razlikovati od mlađih alveolinskih vapnenaca, a odvojene su na temelju brojnosti jedinki iz skupine miliolida koje znatno nadmašuju sve ostale vrste.
Alveolinski i numulitni vapnenci
obilježeni su znatnim sadržajem golim okom vidljivih fosila foraminifera iz porodica alveolina i numulita. Ovi su vapnenci prisutni u najvećem dijelu istraživanog dijela speleološkog objekta. Na površini terena rasprostiru se jugozapadno od ulaza u Ponor te čine morfološku uzvisinu koja se uzdiže prema jugozapadu, a proteže pravcem sjeverozapad–jugoistok. Ovi vapnenci su slaboslojeviti do masivni, često jače raspucali i okršeni. Boja im je svijetlosiva do tamnosiva. Sadržaj fosila jako varira, pa tako u nekim slojevima fosili potpuno izostaju dok se u drugima jasno vide bijele alveoline veličine 3–6 mm u sivom kristalastom matriksu. Numuliti su u uzdužnom presjeku dužine oko 1 cm. Prema Dunham-ovoj klasifikaciji vapnenaca,stijene su uglavnom determinirane kao vekstoni do floutstoni.
Glinoviti vapnenci do lapori s globigerinama naliježu kontinuirano na
starije alveolinske i numulitne vapnence te predstavljaju prijelazne naslage iz karbonatnog udublji, klastični slijed. Pronađeni su u ulaznom dijelu Ponora kod Rašpora do dubine od približno 50 m, te u manjem dijelu i na površini terena oko ulaza i u zasjecima uz cestu. Sitniji fragmenti ovih stijena mogu se naći i u daljnjoj okolici, gdje izviruju iz tla.Na ulaznom dijelu ponora naslage su dobroslojevite, a slojevi su vrlo dobro vidljivi. Slojevi su debljine 20–150 cm, a mogu se dodatno lomiti i kalati do pločica debljine oko5mm. U nižem dijelu ove su naslage kompaktnije i masivnije te sadrže veći udio kalcita. Slojevi su slabije vidljivi i veće debljine (100–200 cm). Boja im je sivo-zelenkasta, a u zoni trošenja svijetlozelena do smeđa.
Flišolike naslage čine lapori i pješčenjaci u
izmjeni. To su dobro slojeviti smeđkasto-crvenkasti i sivi pješčenjaci tipa kalkarenit u izmjeni s tamnosivim do sivo-zelenkastim laporima. Debljina slojeva je od 10 do 40 cm. Ove naslage nisu pronađene u unutrašnjosti Ponora u primarnom stanju, iako zbog donošenja fragmenata vodom postoje recentni nanosi špiljskih taloga koje čine valutice ovih stijena. Na površini terena ove naslage zauzimaju područje uzvisine koja se nalazi sjeveroistočno od ulaza u P o n o r , a p r o s t i r e s e p r a v c e m sjeverozapad–jugoistok.
RŠ-1:
Uzorak je determiniran kao djelomice rekristalizirani biosparit do biosparrudit
(FOLK, 1959, 1962) s dosta bioklasta i intraklasta. Bioklasti su dobro sortirani, što
upućuje na miran taložni okoliš. Bioklasti pretežito pripadaju bentičkim
foraminiferama (alveolinamai numulitima). Dimenzije bioklastasu u rasponu od 0,063
mm do preko 2 mm. Alveoline su mikritne građe dok su numuliti u najvećem dijelu
rekristalizirane sparitne građe. Vezivo je rekristalizirano sparitno. Mjestimično se
pojavljuju male količine organske tvari.
Alveolina (lijevo) i numuliti (desno) u sparitnom vezivu.
RŠ-2 i RŠ-3:
Uzorak je determiniran kao sitnozrnasti intraklastični intrasparit (FOLK, 1959,
1962) s foraminiferama. Vezivo je rekristalizirano sparitno. Od foraminifera
prevladavaju miliolide. Prema DUNHAM-u (1962) stijena je klasificirana kao vekston
do pekston. Ponegdje ima većih nakupina miliolida, a pojavljuje se i raspršena
organska tvar.
Miliolide u sparitnom vezivu s intraklastima, lijevo uzorak RŠ-2 a desno RŠ-3.
RŠ-4:
Preparat glinovitog vapnenca do lapora. Upućuje na dublji taložni okoliš. Lapor sadrži
proslojak više vrsta bentičkihi planktonskih foraminifera od kojih prevladavaju
foraminifere iz porodica globigerina i diskociklina. Za veći dio uzorka karakterističan je
mali sadržaj bioklasta.
Proslojak lapora s nakupinom bioklasta (lijevo) i laporovita osnova (desno)
No. of Data = 8Mean Principal Orientation = 21/039Mean Resultant dir'n = 21-039Mean Resultant length = 1,00 (Variance = 0,00)Calculated. girdle: 81/153Calculated beta axis: 9-333
0°
90°
180°
270°
0°
Axial (non-polar) dataNo. of Data = 8Sector angle = 10°Scale: tick interval = 20% [1,6 data]Maximum = 62,5% [5 data]Mean Resultant dir'n = 129-309
0°
90°
180°
270°
Strukturni elementi u podzemlju često su zamaskirani različitim špiljskim talozima te na njihovo postojanje ponekad ukazuje samo morfologija kanala. Na dobro otkrivenim dijelovima speleološkog objekta gdje je zapažanje i mjerenje bilo moguće izmjereni su položaji slojnih ploha. Položaji mogućih rasjednih i pukotinskih ploha kao i onih ploha za koje se nije sa sigurnošću mogao utvrditi karakter, nisu ovdje prikazani niti uvršteni u daljnju analizu. Položaj sloja izmjeren je na osam mjesta u speleološkom objektu. Daleko veći broj izmjerenih položaja slojeva odnosi se na izdanke na površini terena (21) gdje je bilo moguće i bolje pristupiti otkrivenim izdancima.
S obzirom na smjer nagiba i kut nagiba slojeva koji su svi nagnuti prema sjeveroistoku vidljivo je da se radi o monoklinalnoj strukturi. Vrijednosti smjera nagiba kreću se od 11° do 68°, što je vrlo uzak raspon vrijednosti. Vrijednosti kuta nagiba sloja nisu toliko ujednačene, pa je tako najblaži izmjereni nagib svega 10°, a najveći 58°. Možemo zato reći da su slojevi nagnuti u rasponu od blago do strmo nagnutog.Izmjereni strukturni elementi su prikazani pomoću stereografske projekcije na stereogramu i rozetnom dijagramu (u speleološkom objektu -lijevo, u okolici objekta -desno). Na stereogramu su položajislojeva prikazani tragom (zakrivljenom linijom) dok su na rozetnom dijagramu pružanja struktura raspodijeljena u razrede širine 10° te se tako ističu dominantne skupine pružanja struktura.
No. of Data = 21Mean Principal Orientation = 24/038Mean Resultant dir'n = 25-038Mean Resultant length = 0,96 (Variance = 0,04)Calculated. girdle: 89/306Calculated beta axis: 1-126
0°
90°
180°
270°
Axial (non-polar) dataNo. of Data = 21Sector angle = 10°Scale: tick interval = 5% [1,1 data]Maximum = 28,6% [6 data]Mean Resultant dir'n = 128-308
0°
90°
180°
270°
PRIKAZ IZMJERENIH POLOŽAJA STRUKTURNIH ELEMENATA
Ponor kod Rašpora je razgranati speleološki objekt većih dimenzija, a osim što u hidrogeološkom smislu ima funkciju povremenog ponora, ujedno je i protočan speleološki o b j e k t s a s t a l n o p r i s u t n o m podzemnom vodom.
UVOD
Geografski položaj istraživanog područja
Speleološki klub ‘Ozren Lukić’Pierottijeva 6, 10000 Zagreb
www.skol.hrskol@skol.hr
RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTETZavod za geologiju i geološko inženjerstvoZavod za mineralogiju, petrologiju i mineralne sirovinePierottijeva 6, 10000, zagreb
U istraživanjima sudjelovali: SK ‘Ozren Lukić - ZagrebSU Spelunka - IćićiSD istra - PazinSD Ćićarija - Ročko poljeSO HPD Željezničar
Fotografije: Neven KoračMladen JekićDamir Janton
Recommended