7/31/2019 Godina 1159 - 1170 (24. I 1746 - 14. IX 1757).doc

1/11

Godina 1159 - 1170

(24. I 1746 - 14. IX 1757)

Godina 1159.

(24. I 1746 - 12. I 1747)

- Teferi kuanme bojadija.1

- Teferi kuanme kazandija.

Godina 1162.

(22. XII 1748 - 10. XII 1749)

- izmedije priredie teferi kuanme u Koevu.2

Godina 1164.(30. XI 1750 - 19. XI 1751)

- U Sarajevu je dovedena jedna ena iz unutranjosti koja od roenja nije imala ruku nego jenogama prela i obavljala druge poslove. Odvedena je u Istanbul da je tamo pokau.

Godina 1165.

(20. XI 1751 - 7. XI 1752)

- Proveden je kanal u Atarskoj ariji.3

1 Kada bi egrt kojeg esnafa izuio zanat ili bi kalfa postao majstor, i pored toga to bi poloili ispit ne bi postalikalfa ni majstor sve dok ih ejh ili njegov zamjenik ne bi kuatisao, tj. dok im ne bi pripasao petemalj-kecelju.Radi kuatisanja priredio bi se izlet, zvani teferi-kuanme, i to za veci broj egrta i kalfi, odnosno majstorazajedno. Ovi izleti su u Sarajevu odravani na Bendbai, Pjenkovcu, Golubnjaku, Abi-Hajatu, Soukbunaru,

Picivodi, Kovaicima, Koevu, Sedreniku, Zmajevcu, Obhodi. a i pojedine bae u gradu sluile su u ovusvrhu. Ljetopis je zabiljeio 23 ovakva teteria-kuanme. Opirnije vidi: Hamdija Kreevljakovic. Esnafskiteferii u Sarajevu. Kalendar Pravda, godina 1927. str. 68-77: isti Esnafi i obrti u starom Sarajevu.Sarajevo, 1958. str. 67-73.2 Na kojem mjestu u Koevu su odravani ovi teferii nismo mogli ustanoviti.3 Atarska arija nalazila se u blizini Firuz-begova hamama, nedaleko od Baarijske (Havade-Durak) damije.

7/31/2019 Godina 1159 - 1170 (24. I 1746 - 14. IX 1757).doc

2/11

Godina 1167.

(29. X 1753 - 17. X 1754)

- U mjesecu saferu 1167. (28. XI - 26. XII 1753.) godine tri noi izmeu akama i jacije, uisto vrijeme uzastopno, dogaao se zemljotres. Nakon toga su se kroz cijelu godinu uli svakidan i svaku no ispod zemlje uestali udarci, slini udarcima u bavu ili bubanj.- Sagraen je sebilj na Baariji.4

Godina 1168.

(18. X 1754 - 6. X 1755)

- Umro je sultan-Mahmut a na prijesto zasjeo sultan Osmah-han.5- Posljednjeg dana ramazana ove godine (10. VII 1755) poslije podne vien je Mlaakmjeseca evala, pa se mnogi ljudi omrsie smatrajui to dozvoljenim.6

- Popravljena je i ukraena Husrev-begova damija.7

Godina 1169.

(7. X 1755 - 25. IX 1756)

- U ovoj godini pustio sam bradu.- Izgorio je Hanikah.8

- Pobuna u Alijinom odredu u Beogradu.

Godina 1160 - 1170.

(13. 1 1747 - 15. IX 1757)

- Godine 1160. (1747/47) dolo je, Bojom providnou, do nereda u bosanskom ajaletu, aosobito u Sarajevu. Neobuzdani ljudi (yaramazlar) uzeli su toliko maha da nisu imali nimalo

4 Ovaj sebilj nalazio se desetak metara nie od dananjeg sebilja na Baariji. Sagradio ga je hadi Mehmed-paa Kukavica koji je dva puta bio bosanski namjesnik (1751-1756. i 1757-1760. godine). Vidi H.Kreevljakovi. Vodovodi i gradnje na vodi u starom Sarajevu. Sarajevo. 1939. str. 44-45. i Alija Bejti.Bosanski namjesnik Mehmed-paa Kukavica i njegore zadubine u Bosni. Prilozi Orijentalnog instituta.Sarajevo. sv. VI-VII 1958. str. 77-114.5 Misli na Sultana Mahmuta I. (1730-1754). Na prijestolju ga je naslijedio brat mu Osman III (1754 - 1757.godine).6 Poetak i prestanak posta u ramazanu zasniva se na propisu Kur'ana: Ko od vas vidi Mladak ramazana neka

posii taj mjesec. Vid. opirnije: H. Mehmed Handi. Ustanovljavanje mjeseci, Sarajevo, 1935. i M.

Kantardi. O muslimanskom kalendaru. Prilozi Orijentalnog instituta. sv. III-IV. 1953. str. 306-307.7 Up. Dr iro Truhelka. Gazi Husrev-beg, njegov ivot i njegovo doba. Sarajevo 1912. str. 72 i H.Kreevljakovi. Spomenica Gazi Husrev-begove etiristogodinjice, Sarajevo, 1932, str. 30.8 Misli na Gazi Husrev-begov hanikah, jedini hanikah u Sarajevu u ovo doba. Stradao je u poarima jo i 1697,zatim 1831. i 1832. godine. Vidi H. Kreevljakovi, Spomenica Gazi Husrev-begove etiristogodinjice,Sarajevo, 1932, str. 57-59.

7/31/2019 Godina 1159 - 1170 (24. I 1746 - 14. IX 1757).doc

3/11

straha ni bojazni od starjeina. Punih deset godina, sve do 1170. (1756/57) jaramazi suzametali kavgu meu mirnim stanovnitvom. Jasno je da su jedni druge bez razloga ubijali.Meu ubijenim je bilo vrlo malo ljudi od rza i obraza, nego je skoro u svakom sluaju

jaramaz ubio jaramaza i osvetio se. Tako se, eto, opet obistinila ona: Ko ubije bie ubijen.

Uzrok ovih nereda bio je u poetku taj to su pae poeli da vre nasilje prema sirotinji. Zatosvi stanovnici ehera, iz samilosti prema sirotinji, suprotstave se paama. Poeli su seodravati sastanci. Narod je istakao baeskije i ajane i poeo da ih hvali. Na kraju, meutim,kada su i jaramazi ovladali, dolo je do obrta, poubijani su jadni ajani, a jaramazi preoe nastranu paa i ove pomagahu u svakom pogledu.

Evo popisa lica koja su izginula u ovim neredima:

okadar,Avdi-baa,Deronja (Deronaogli),9

Mro (ili Miro),Naka (Nakaogli),Keko (Kesko-ogli),Kevro,10

Kulovi (Kulogli),Zec,Karovi (Karo-ogli),Menzilovi (Menzilogli),Smail, katib,Baau,Jusuf,Smail, biakija,Romanija,Jedno nevino dijete,Zatim jo jedno dijete,Leno (Lendo-oali),Hadi Ibrahim Uuplija (Uskupli), ovjek od rza i obraza,Vreto (Vreto-ogli),Hrdo (Hrdo-oeli),Hoda Avdi-baa, trgovac,Fazli-baa,

Tutundija,ato, iz 97. demata,Piro Kantardi (Kantarciogli),Susjed Avdi-base hode,Drugi Deronja,Hala,ahidija,Bravo,Selami (Selamiogli),Zrino,Juraldi (Yularciogli),

oso (Koso-ogli),Memija (Memiogli),

9 I danas u Mostaru ima porodica Deronja.10 Ova porodica je izumrla. Ranije je dananja Ulica Ahmeda Fetahagia nosila naziv Kevrin potok.

7/31/2019 Godina 1159 - 1170 (24. I 1746 - 14. IX 1757).doc

4/11

Sivriku, berber,Alijagi (Aliagaogli),Kadija-efendija,Meco, sabljar,Hadikadri (Hacikadriogli),

Tuco (Tuco-ogli),Husejin Buba (Bubaogli),11

Mehmed, otlukija,Sluga Halilbaia (Halilbasaoglinin hidmetkari),Salma, okadar (Salme),Hadikadrinovi (Hacikadrinogli), kazandija,

pekar,Hatimovi (Hatimogli),Mali Alija, bear,Hadi Mustafa,Mahmut,

ulabija Hasan-baa,Belaji (Belaogli),

Nurko, abadija,Muzga (Muzgaogli),Ljubi,Korpar,

pekar,Ostoja, kranin, zimija,Maar12 Alija,Brat Alije Maara,Hadi Ahmed, trgovac,Redo, bojadija,

jedan ovjek s Vratnika,na Bjelavama neki seljak,

poturenik,Alt,Mujezinovi (Muezinogli),Husejin, izmedija,Fazlihodi (Fazlihocaogli),

pekar,Jelekovi (Yelecogli), iz 52. demata,

zimija,Ciganin (Kibti),Zuberovi (Zuberogli),Rizvo, iz 97. demata,Alibeg, kujundija,Hrdo,uria (Kurkizade) rope,zimija,zatim jo jedan zimija,i jo jedan zimija,Ibrahim-baa, kolukija,

Ukovi (Uckaogli),Selim-baa,

11 I porodica Buba je izumrla.12 Maarevii su doseljenici iz Ugarske. I danas ima u Sarajevu porodica sa ovim prezimenom.

7/31/2019 Godina 1159 - 1170 (24. I 1746 - 14. IX 1757).doc

5/11

Emir Alija,dvojica ljudi na Bakijama,dvojica ljudi u damiji na Vogoi,Ahmed, mestvedija,ejtanovi (eytanogli),

Naka (Nakaogli),jedan ovjek kod badarnice (Bachanede),jedan ovjek u blizini Mezar hamama,13

pastorak vodonoa Smaila,Rakarevi (Rakarogli).

U poetku su bae i zabiti namjeravali da stanovnike ovoga ehera nahukaju protiv Ali-pae.14 U tu svrhu su odrali sastanke, izabrali vou i zakljuili da nou napadnu na kue

ajana. Tako je najprije straa 43. orta-kola nou dola na Hiseta da navali na kafanu i na kueBagdadije i Sijahije. Meutim, graani Sarajeva nisu bili time zadovoljni, jer su i srcem iduom voljeli i hvalili ajane koji su pomagali i titili sirotinju. Kako su graani ve bilisaznali o ovom napadu, sakupi ih se mnogo i iste noi napadnu na strau 43. orta-kola i straase razbjee. Tom prilikom je poginuo spomenuti okadar. Punih deset godina od togadogaaja nisu potivani ni paa ni zabiti, a ni drugi, kao to su ulema, kadije, niti itko drugi.Baeskije i ajani se poee mijeati u vilajetske stvari i poslove da bi tobo titili narod odnasilja paa i da bi sprijeili pristup mubairima. Zato su u cijelom bosanskom ajaletu, pa i poselima, upisivali i malo i veliko u janjiare. U janjiare su upisali i neke serhadlije, pa ak ikapetane. Sakupili su mnogo novca, tobo Yagmurlik akce, a bilo im je stalo da se dograbeimetka, pa se poee natjecati u tome ko e vie sakupiti novaca i pristalica. U te svrhe suiskoriavali ajanske sunete, gozbe, darivanja. Zatim je svaka skupina prireivala teferie i

pokazivala svoje odrede i u tome se natjecahu. Osim toga, o bajramima bi aui pozivali svojepristalice i prisiljavali ih da idu u ajanske kafane, gdje bi se takoer sakupilo mnogo novaca.Neki kapetani nisu eljeli da postanu janjiari, pa su onima koji se upisae u janjiare poeliotimati vojnike i oduzimati im ifluke po selima. Ovi se pismima obrate baeskijama i potueim se, a baeskije izjavie da e tobo udariti na tvrave spomenutih kapetana. Ovi bezobzirniljudi (yaramazlar) uivali su najvei ugled u eher Sarajevu i, ne potujui nikakav poredak,

preli su bili svaku granicu i mjeru. Vie godina nije bilo uope strae na ulicama. Ponekad binaizmjenino baeskije sa svojim ljudima toboe drali strau. Na hiljade ljudi bi sesakupljalo u kafane i ponekad bi etali arijom grada praveci se da odravaju red. Natjecali

su se ko e od njih imati vie pristalica i time su se ponosili.

Eto tako su, po Bojoj volji, deset godina vladali jaramazi, a poteni ljudi bijahu impotinjeni. Konano se u 1170. (1757) godini stanje promijeni. Naime, nekoliko trgovaca sedogovori sa zabitom Mehmed-agom i pozovu na aginu kapiju15 Sari-Murata, te ga zatvorie. Uzatvoru aga svojom rukom ubi Sari-Murata. Kad zato saznadoe jaramazi-joldai Sari-Murata,navale na kapiju i ubiju estoricu trgovaca, i to: Kara hadi-Aliju, hadi-Sulejmana, Mehmed-

13 Nismo mogli ustanoviti o kojem se ovdje hamamu radi. Ne spominje ga ni H. Kreevljakovi u svojoj radnji ohamamima, Sarajevo. 1952.14 Ovo je Hekim-oglu Ali-paa koji je 13. IV 1747. godine. tj. upravo u godini u kojoj je izbila pobuna, po trei

pula doao u Bosnu za namjesnika i tada je na poloaju ostao do 31. II 1748. g. On je ovog puta i bio upuen u

Bosnu da energinije postupi u uguivanju pobune. Raspisivanjem velikih poreza kao i time to je dao pogubitineke prvake izazvao je protiv sebe Bonjake. Vidi: Adem Handi, Bosanski namjesnik Hekim-oglu Ali-paa,Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, sv. V. 1955. str. 135-180.15 Agina kapija je naziv za janjiarski odak. U Sarajevu se ovaj odak nalazio na mjestu Katedrale premaHusrev-begovom Hamamu.

7/31/2019 Godina 1159 - 1170 (24. I 1746 - 14. IX 1757).doc

6/11

efendiju Konjiciju, hadiju atu, Kara hadi-Hasana i hadiju Krnjea.

To se dogodilo 13. dumadel-ahira 1170. (3. III 1757) godine. Ali, Bojom providnou, iakopoetkom marta bijae blago vrijeme, bez snijega i hladnoe i sasvim vedro, iznenada se togadana iza iindije pojavie crni oblaci i te noi zapade veliki snijeg. Zato nijedan od jaramaza-

ubojica ne mogae pobjei. Kako su svi graani bili protiv jaramaza, to se sutradan sakupinekoliko njih i za tri-etiri dana pohvataju i u kol dovedu dvadeset i tri jaramaza-ubojice i

podave ih uz gruvanje topova. Neka im je Alah milostiv!

Zadavljeni su:

Baeskija Sari-Murat, ubijen,Hadi Pao Mori (Morozade),16

njegov brat Ibrahim-aga Mori,17

Hajdar-baa,Sara Mumin,

Hasan iplak,olak Hasan,Tabak Muzur,Hasan Herconja,Danijal, izmedija,Ibrahim, mljekar,utahija,Vrabac,Arnaut Beir,Vladika Salih,Kuna (Kuno-ogli),Krnjo,sin kazaza Jusufa,Tursun,abi, (Sabo-ogli),Memija,Hadi Tajfur,Halilbai (Halilbasaogli), zadavljen u Travniku.

Mnogi drugi pobjegoe iz vilajeta.

Ovo se dogodilo u 1170. (1757).

Godina 1170.

16 Mori hadi Mehmed i njegov brat Ibrahim-aga, sinovi Mustafa-age, iz Vekil-Harove mahale, bili sukolovoe onih nereda u Sarajevu i zbog toga su i pogubljeni. Obojica su sahranjeni u dvoritu Vekil-Harove(Hadijske) damije pod Alifakovcem. Na njihovim uzglavnim nianima su aginski turbani, to ukazuje na to dasu i oni bili janjiarske age. Osim natpisa na nianima, u dvorinom zidu spomenule damije od strane ulice

stoji uzidana spomen-ploa o pogibiji Moria. O njihovoj pogibiji ispjevana je i jedna narodna pjesma.

Napominjemo da nije tana Skarieva tvrdnja da su Morii sahranjeni u dvoritu okadi, hadi Sulejmanovedamije. O Moriima vidi: H. Kreevljakovi, Morii. Sarajevo. 1938. . Sejfudin Kemura. Sarajevskedamije, 1910, str. 8486 i M. Mujezinovi, Stari Alifakovac u Sarajevu, Nae starine VIII. 1962, str. 128.17 Vidi 16.

7/31/2019 Godina 1159 - 1170 (24. I 1746 - 14. IX 1757).doc

7/11

(26. IX 1756 - 14. IX 1757)

- Ovdje u navesti i zabiljeiti datume nekih dogaaja koji se zbie u Sarajevu gradu ibosanskom ajaletu, jer kao to se kae: to je zapisano ostaje, a to se pamti iezne!

- U ve poznatom dogaaju pobijeni su: Pao Mori (Morozade), Sari-Murat i Halilbai(Halilbasaogli).- Vojna na Crnu goru.18

- U Arabiji su opljakane hadije.- Hafiz Tokatlija, vaiz, redovno je sedam-osam godina, kazivao Bejdaviju koji zavri ovegodine.19

- U Sarajevu meu djecom zavlada u jaoj mjeri bolest ospica.- U mjesecu zilhide (17.VIII - 14. IX 1757) bila je kuanma berbera. Ovdje biljeim imenanekih mojih umrlih prijatelja iz Sarajeva, koje sam dobro poznavao a koji preselie na drugisvijet. Njihova imena biljeim bez kronolokog reda, onako kako mi koji na um padne. inimto da se njima preda rahmet i da meni uz zahvalnost Alahu bude podaren dug i blagoslovljenivot.

Jusuf-baa, abadija teveelija (tevekkeli), iz Mimar-Sinanove mahale.Dervi Avdija, kaderija.taban-elebija, zlatar (zerger), veoma star.Tabak, brat mujezina iz Vrbanje mahale (an mehallei Ivirban).Ramadan-elebija. bazran, iz Mimar-Sinanove mahale.Grabovica (Grabovi) Mehmed-aga.Aga topija (Tobci-agasi).Topalasti Emir, tahmidija.

Hasan-elebija, trgovac, iz Olova (Olovi), teveelija.Mehmed Holuk, abadija, imam, iz Davud-elebijine mahale.Krko, trgovac, iz Jahja-paine mahale.Hajdar-baa, abadija, iz emalue mahale.Mando, iz Jahja-paine mahale.Hadi Ibrahim Uuplija (Uskupli), iz Jahja-paine mahale.emerli (Kemerlizade), kadija.Gusak, pekar, ribolovac (balik avcisi); lovio je na udicu.ako, mesar (kasab).ejtani (Saytanogli), bajraktar, biakija.Starac ejh Idris, kaderija.

Osman-aga, aga mehtera, starac (Mehteraga Osmanaga ihtiyar).Ludi (mecnum) Haso, kova (haddad)Mehmed-elebija Boban, vaiz.Zuko Kablar, dervi mevlevija.Starac, mevlevijski ejh.Topalasti starac Mehmed-elebija.Koevski imam, velike brade.Ba-aga (Basagasi).Starac Hadi (Haciouglu), kazaski ehaja.Jaho, atar (drogerista).Malei, atar.

18 U vojni na Crnu Goru godine 1756. vidi: J. N. Tomi, Turski pohod na Crnu Goru, Glas SAN XCIII. str.256-340: H. Hadibegi, Odnos Crne Gore prema Osmanskoj dravi polovicom XVIII vijeka, Prilozi zaorijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenikih naroda pod turskom vladavinom III-IV (1952-53). str. 485-508.19 Ovdje je svakako rije o komentaru Kur'ana od Kadi Bejdavije.

7/31/2019 Godina 1159 - 1170 (24. I 1746 - 14. IX 1757).doc

8/11

ato, bakal.Kudus (Koduz), aija.20

Babuki (Babusko-ogli), mesar.Kujrak, hamal.Bjelobradi Avdibaa Kulaksuz, iz Davud-elebijine mahale.

ato, arzuhaldija.Starac Duro-abadija.Starac hadija, serhatlija (Serhatli), bazran.Starac hadi Alija Uuplija (Uskubli), sofija.Olovi (Olovi), imam Jahja-paine damije.Muselim.Terzija.Visoki siromani sofija, koji je propisno klanjao namaz (Tadili erkanile namaz kilici).Memija, berber.Mula Mahmut, uenik medrese.Hoda, telal, sofija.

Siromani Haso, abadija.Mehmed-aga, sakuplja dizje (Harac cuzyedari).Mladi Mehmed Nalo (Nalo-ogli).Stari mujezin Kebkebirove damije, grobar.Mula Mehmed Kaukija (Kaukci-zade), trgovac.Starac Meak,21 bakal.Starac Mahmut-baa, mutabdija (Maytabci).Osman-baa, bakal.Bajraktar, iz ejirdik mahale.Stari kazaz, iz Aik mahale.Starac naladija.Siromani starac aban kova, iz Kadijine mahale (an mehallei Kadi).Hadiahmetovi (Haciahmedogli); poginuo u Atarskoj ariji.Hadi Ali-efendija, muderis.22

Suludi Ismail-paa (mecnun-meczub).23

Suludi Jusuf-paa (mecnun-meczub).24

Hadi Ahmed evrljuga (Cevir-liga).Ahmuin, mujezin emalue damije, gassal.Starac ah HusejinIbrahim aki (akaogli).Furda, bakal,

Bjelobradi kazandija, uio bi ihlase u Begovoj damiji.Pepek, tabak.Bobanovi (Bobanogli). delepdija.

20 I danas postoji u Sarajevu porodica Kudusa.21 Ljetopisac na vie mjesta upotrebljava izraze, rijei, a ponekad i itave reenice na naem jeziku.22 Nema ga u popisu muderisa Gazi Husrev-begove medrese, koji je objavio H. Kreevljakovi u SpomeniciGazi Husrev-begove etiristogodinjice, a nije nam poznato u kojoj je od ostalih pet tadanjih medresa ovaj

predavao.23 Ko je ovaj Ismail-paa nismo mogli ustanoviti.24 Ni o Jusuf-pai nemamo sasvim pouzdanih podataka. Kadi u svom Zborniku biljei da se ovaj prezivaouprili. Prema predaji, on je bio muhafiz u Tibrizu, pa je ne slaui se sa turskim vlastima, bio osuen na smrt,

te je utekao i, preobuen u dervia, doao u Sarajevo, gdje se naselio u umiia medresi i tu ostao do smrti1160. (1747/48) godine. Sarajevski kadija Jahja-efendi podigao mu je turbe na Alifakovcu, gdje je Jusuf-paasahranjen. Meutim, na turbetu kao ni na nadgrobnom spomeniku Jusuf-painom nema natpisa. Vidi opirnije:Muhamed Enveri Kadi, Zbornik V. str. 71. u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu: Sejfudin Kemura,Sarajevske damije, 1910, str. 74, i M. Mujezinovi, Stari Alifakovac u Sarajevu, Nae starine VIII. 1962.str. 132.

7/31/2019 Godina 1159 - 1170 (24. I 1746 - 14. IX 1757).doc

9/11

elebija Div.Berber Ibrahim-aga dabija Husrev-begova vakufa.25

Mlakota. iz Mimar-Sinanove mahale.Hero, iz Mimar-Sinanove mahale.Starac hadi Hasan, kujundija, iz Mimar-Sinanove mahale.

Starac hala, iz Mimar-Sinanove mahale.Amida, halvedija, iz Mimar-Sinanove mahale.Tiro.ato, iz Mimar-Sinanove mahale.Bula-hanuma Makar, begum-divanija.Hadi Beir, divanija (divane).Mehmed-aga Imaretli (Imareti), nadzornik Husrev-begova vakufa.Tiro, kahvedija.Stovro Varjamez.Hadi Avdija, baeskija 45. demata.Husejin-efendija, ehaja pae Kukavice.26

eo Bucalovi (Bucalogli).Buuk, bojadija.Amida, izmedija (Amce).Hamalski ehaja, teveelija (Hammal kethoda tevekkeli)Mravi hamal Velija.Osman-baa, telal i objavljiva molitve (Vakti salatci).Esko, mujezin.Mosto, handija.Salih elebija, imam, kazaz.Hrnjo, kazaz.anta mujezin.Tegalti (Tegaltiogli).Starac Hujdur.Hadi Mehmed Hujdur.Mladi mujezin Careve damije.Mutulukija (Mustulugci).Mehmed-baa Kreevljak.Delibimani.Gojza, gassal.Siromah dervi Varjemez.Luak Kaso.

Asik Omo, divanija (divane).Terzija.Dobrotvor (hajrsahibi) hadi Hasan.27

Hatem, pasvandija.Kara Hasan, pasvandija.Mula Hajrulah-efendija, kazandija.

25 Nemu ga u popisu dabija Husrev-begova vakufa koji je objavio H. Kreevljakovi. Spomenica Husrev-Begove etiristogodinjice. Sarajevo 1932. str. 137-141.26 Na jednom nianu u groblju uz Carevu damiju itamo da je tu sahranjen neki Husejin-efendija. koji je umrohid. 1167. (1753/54) g., a koji bi mogao biti identian sa Baeskijinim Husejin-ef. ehajom. Vidi: M.Mujezinovi; Epigrafika i kaligrafija pjesnika Mehmeda Mejlije, Nae starine IV, 1957. str. 141.27 Dobrotvor hadi Hasan, sin Oruov, umro je hid. 1167. (1753/54) g. i sahranjen u dvoritu kadi Hasanovedamije na Brdu, gdje mu se i danas nalazi nadgrobni spomenik s natpisom. H. Hasan je obnovio spomenutudamiju koja je stradala u poaru 1697. g., i sve do ovog vremena nije bila obnovljena. Uz damiju je istidobrotvor sagradio i esmu. Vidi: S. Kemura. Sarajevske damije. str. 18-19. H. Kreevljakovi. Vodovodi igradnje na vodi u starom Sarajevu. Sarajevo. 1939. str. 120-121. Oba autora su pogreno oznaili kao godinusmrti ovog Hasan-efendije hid. 1168. godinu, a na nianu se, meutim,jasno ita h. 1167. godina.

7/31/2019 Godina 1159 - 1170 (24. I 1746 - 14. IX 1757).doc

10/11

Hamamdija arijskog hamama.Jo jedan hamamdija.Hadi Salih Cigi (Cigo-ogli).Kubat, divanija (divane).Pup-hoda u hrki.

Dondo, hafaf, starac.Mustafa-baa, kovaki kalfa-baa.Lukhodi (Lukhocaogli), koji je imao astmu.Janjiarski aga (Yenicariyan agasi).28

Velijudin hoda (Veliyudin havace).29

Njegov (Velijudinov) brat Kadri-hoda.Ludi starac Mehmed, affare.Ranar (cerrah), iz emalue.Tica, papudija.Mustafa-baa Srmali (Srmali-ogli), bakal.Starac eho, zvani Pirina.

Tutundija Ezder, mujezin.Mladi Bakarija, prljavi serdar.Topalasti trgovac.Starac kazaz Azamet.Jakub, pekar.Kazaz, idovski kasap (Kassabi Yehudiyan).Ireiz, bakal.Mula Ahmed, sibjan-mualim.Stari majstor (usta) Dafer.Stari tabaki majstor.Glasoviti kadija Muharemija (Kadi meshur Muharremi).30

Hadi Ahmed, Ablakov ortak.Hadi Alija, kova.Hadija Makoldija.Burnaz-elebija.Mladi Kadrija, trgovac, abadija.Dugi Alemdar. kazandija.Hadi Ibrahim Eko.Oru, neenja (bekar), bazran.Kurt (Kurd) Alija, pekar.

Neki od spomenutih ljudi davno su pomrli. Ovdje sam zapravo biljeio one koji su umrli do28 O ovom janjiarskom agi nemamo nikakvih podataka.29 Iz jednog natpisa na nianu ulemanskog tipa u groblju uz Sara Alijinu damiju na Vrbanjuki vidimo daoznaava grob Velijudin-efendije, koji je umro hid. 1157. (1744) godine. U natpisu se dalje kae da je spomenutiumro u 48. godini ivota i da je zbog svoje uenosti uivao veliki ugled u narodu. H. Kreevljakovi spominje da

je Velijudin-ef. bio jedno vrijeme mualim Husrev-begova mekteba i imam Sara Alijine damije. Velijudin-ef.je otac poznatog Mehmed Razi ef. Velihodia, o kojem na ljetopisac takoer govori na vie mjesta. Baeskijaspominje i Velijudinova brata Kadri-hodu, iz ega, opet, moemo zakljuiti da je porodica Velihodia bila

porodica uenih ljudi. Vid. Mekteb-Salnama. Sarajevo. 1326. (1907-908). str. 52-53 i H. Kreevljakovi.Spomenica, str. 44 i 157.30 U ve spomenutoj desetogodinjoj pobuni Bonjaka protiv turske vlasti (1747-1757). godine Muharemija jeigrao vidnu ulogu, ime je stekao veliku popularnost u narodu. Kao to su Morii bili voe bune u Sarajevu, tako

je ovaj to bio izvan Sarajeva. Da je Muharemija mnogo jada zadavao tadanjim vlastima, vidi se i po mnotvuokrunica (berata i dr.) koje su raspisivane u svrhu da se Muharemija uhvati sa druzinom. Nekoliko ovakvihokrunica nalazimo u jednom teanjskom sidilu iz XVIII vijeka (Sidil u Gazi Husrev-begovoj biblioteci). OMuharemiji vidi jo: Safvet-beg Baagi Kratka uputa u prolost Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1900. str.102-103; Vladislav Skari. Sarajevo i njegova okolina. 1937, str. 123. i Fehim Spaho. Pobune u Tuzli.Glasnik zemaljskog muzeja u Sarajevu. 1933. str. 71-76.

7/31/2019 Godina 1159 - 1170 (24. I 1746 - 14. IX 1757).doc

11/11

1171 (po. 15. XI 1757) godine, ne pazei na kronoloki red.