Klasa: 602-04/11-04/5 Ur.broj. 2158.60-01-11- Osijek, 4. travnja 2011. Povjerenstvo za poslijediplomske studije, doktorata i počasne doktorate Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) provelo je na temelju Elaborata o studijskim programima postupak vrednovanja studijskih programa sveučilišnih interdisciplinarnih poslijediplomskih doktorskih studija: Kulturologija sa smjerovima: Umjetnost i književnost u kulturi, Informacija i komunikacija u kulturi s modulima: Informacijske znanosti-knjižničarstvo, Medijska kultura-istraživanje medija i Menadžment u kulturi, umjetnosti i obrazovanju te Europski studiji u okviru Doktorske škole Društveno-humanističkih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. U skladu sa Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju („Narodne novine br.45/09.)(u daljnjem tekstu: Zakon) i Pravilnikom o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i izvođenje studijskog programa i reakreditaciju visokih učilišta (24/2010.) Povjerenstvo upućuje 4. travnja 2011. godine Senatu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku sljedeće

IZVJEŠĆE o vrednovanju studijskih programa sveučilišnih interdisciplinarnih poslijediplomskih

doktorskih studija Kulturologija i Europski studiji u okviru Doktorske škole Društveno-humanističkih znanosti Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

1. Sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski doktorski studij KULTUROLOGIJA U skladu s člankom 12.i 13. Pravilnika o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i izvođenje studijskog programa i reakreditaciju visokih učilišta (u daljnjem tekstu: Pravilnik) i uvidom u Elaborat o predloženom studijski program sveučilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog doktorskog studija Kulturologija sa smjerovima:

• Umjetnost i književnost u kulturi • Informacija i komunikacija u kulturi

Modul: Informacijske znanosti-knjižničarstvo Modul: Medijska kultura-istraživanje medija

• Menadžment u kulturi, umjetnosti i obrazovanju Povjerenstvo je utvrdilo da se Elaborat o predloženom studijskom programu temelji na inicijativi Odjela za kulturologiju od 16. prosinca 2010. godine i Odluci Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 20. prosinca 2010. godine. Elaborat o predloženom studijskom programu sveučilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog doktorskog studija Kulturologija izradilo je Povjerenstvo imenovano Odlukom Rektorice Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 21. prosinca 2010. godine u sastavu:

2

1. Prof. dr. sc. Zlatko Kramarić, redoviti profesor Odjela za kulturologiju, znanstveno polje: filologija

2. Prof. dr. sc. Maja Lamza Maronić, redovita profesorica u trajnom zvanju Ekonomskog fakulteta u Osijeku, znanstveno polje: ekonomija

3. Doc. dr. sc. Jasmina Lovrinčević, pročelnica i docentica Odjela za kulturologiju, znanstveno polje: informacijske i komunikacijske znanosti

4. Doc. dr. sc. Mario Vinković, prodekan i docent Pravnog fakulteta u Osijeku, znanstveno polje: pravo

U izradi Elaborata o studijskom programu smjerova doktorskog studija sudjelovali su predsjednici katedri Odjela za kulturologiju i to za smjer Umjetnost i književnost u kulturi: Anđelko Mrkonjić,prof., predavač, znanstveno-polje: filologija i za smjer Informacija i komunikacija u kulturi za modul Medijska kultura-istraživanje medija mr.sc. Ivica Šola, viši predavač, znanstveno polje: filozofija. Strukturu studijskog programa i pravnu utemeljenost studijskog programa u okviru Doktorske škole Društveno-humanističkih znanosti izradila je Zdenka Barišić, mag. iur., glavna tajnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Predlagatelj Elaborata o studijskom programu sveučilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog doktorskog studija Kulturologija: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Uz predloženi studijski program predlagatelj je priložio: Odluku Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 20. prosinca 2010. godine prihvaćanju inicijative za uspostavljanje Doktorske škole i pokretanje novog sveučilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog doktorskog studija Kulturologije. Iz priložene dokumentacije uz Elaborat, Povjerenstvo je utvrdilo da je predlagatelj u skladu s Pravilima Sveučilišta s liste predloženih recenzenta imenovao recenzente kako slijedi: 1. Vesna Mojsova-Čapiševska, izvanredna profesorica Filološkog fakulteta Blaž Koneski

Univerziteta Sv. Kiril i Metodije u Skopju,Republika Makedonija za smjer Umjetnost i književnost u kulturi

2. Prof. dr. sc. Željko Hutinski, redoviti profesor i pročelnik Katedre za razvoj informacijskih sustava Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu Sveučilišta u Zagrebu za smjer Informacija i komunikacija u kulturi-modul Informacijske znanosti-knjižničarstvo

3. Doc. dr. sc. Pero Maldini docent Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku za smjer Informacija i komunikacija u kulturi-modul Medijska kultura-istraživanje medija

4. Prof. dr. sc. Vinko Kandžija, redoviti profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci za smjer Menadžment u kulturi, umjetnosti i obrazovanju

Elaborat o studijskom programu sveučilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog doktorskog studija Kulturologija sadrži:

• Nositelj/izvođač studija: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Suradne ustanove: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Zagreb Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

3

• Tip studijskog programa Sveučilišni interdisiciplinarni poslijediplomski doktorski studij

•••• Razina 3- poslijediplomski sveučilišni (doktorski studij)

• Znastveno ili umjetničko područje Društvene znanosti, Humanističke znanosti Interdisciplinarne društvene znanosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti

•••• Znanstveno ili umjetničko polje Znanstvena polja: Informacijske i komunikacijske znanosti, Ekonomija, Interdisciplinarno polje Kulturologija Znanstvena polja: Filozofija, Filologija, Povijest, Povijest umjetnosti, Znanost o umjetnosti

• Znanstvena grana Knjižničarstvo, Odnosi s javnošću, Komunikologija, Masovni mediji Organizacija i menadžment Kroatistika, teorija i povijest književnosti, Znanost o umjetnosti, Antropologija Akademski stupanj koji se stječe završetkom studija: Akademski naziv doktora interdisciplinarnih društvenih/humanističkih znanosti, interdisciplinarnog polja kulturologije ili odgovarajućeg interdisciplinarnog polja u okviru interdiscliplinarnog društvenog ili humanističkog područja te pripadajuće grane.

• Opravdanost izvođenja studijskog programa U uvodnom dijelu Elaborata navedeno je da je sveučilišni interdisciplinarni studij Kulturologije ustrojen je na preddiplomskoj i diplomskoj razini u I. i II. ciklusu obrazovanja i potrebno je osigurati III.ciklus, odnosno poslijediplomski doktorski studij Kulturologije. Isto tako je utvrđeno da novi interdisciplinarni studijski programi od strateškog su značaja za osječko Sveučilište jer osim promicanja europske dimenzije obrazovanja omogućavaju mobilnost nastavnika i studenata u okviru Sveučilišta. Novi studijski programi doktorskih studija utvrđeni su novom strategijom razvoja Sveučilišta te odlukama Senata o potrebi ustroja doktorskih studija i doktorskih škola u interdisciplinarnom znanstvenom području Društvenih i Humanističkih znanosti. Razlozi za pokretanje novog doktorskog studija temelje se na činjenici da je kulturologija novo znanstveno polje u okviru interdisciplinarnog područja znanosti i potrebno je omogućiti nova interdisciplinarna istraživanja u okviru doktorskog studija.Uspostavljanjem novog doktorskog studija u interdisciplinarnom znanstvenom području Društvenih i Humanističkih znanosti uz sudjelovanje Umjetničkog područja je u skladu s Načelima za uspostavu poslijediplomskih doktorskih studija koja je donijelo Nacionalno vijeća za visoko obrazovanje od 12. srpnja 2006. godine Uputama za sastavljanje prijedloga studijskog programa Agencije za znanost i visoko obrazovanje od 22. prosinca 2010. godine Svrha ovog doktorskog studija je uspostavljanje jakog sveučilišnog središta u okviru Doktorske škole Društveno-humanističkih znanosti koja se ustrojava po uzoru na poznate europske doktorske škole i uključivanje Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u europski prostor znanosti i istovremeno očuvanje svoje posebnosti i identiteta u užem regionalnom i širem europskom kontekstu. Isto tako doktorski studij predstavlja i novi iskorak u primjeni znanstvenih istraživanja s interdisciplinarnim pristupom u novom interdisciplinarnom polju Kulturologije i poveznicu sa znanstvenim poljima: ekonomije,

4

prava, informacijskih i komunikacijskih znanosti, književnosti i umjetnosti. Isto tako ovaj studij u nastavi i istraživanjima povezan je s drugim doktorskim studijem Europski studiji u Doktorskoj školi i predstavlja povezivanje društvenih i humanističkih znanosti u oba studija kroz interdisciplinarno istraživanje u različitim znanstvenim poljima. Strateški dokumenti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku: Strategija razvoja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te ustroj Sveučilišnog centra za studije i cjeloživotno učenje koji bi objedinio sveučilišne interdisciplinarne doktorske studije u okviru Doktorske škole Društveno-humanističkih znanosti i bio središte interdisciplinarnog istraživanja u društvenim i humanističkim područjima znanosti, istraživačke baze i razvoja karijere istraživača kroz doktorske studije. Isto tako uspostavljanjem Doktorske škole Društveno-humanističkih znanosti na Sveučilištu nastoji se uspostaviti jaka administrativna podrška doktorskim studijima, kao i poticaj za ustrojem novih studija u okviru Doktorske škole. Osnovne odrednice studijskog programa:

• okvir za osiguranje znanstvenog podmlatka • uspostavljanje znanstveno-nastavne i istraživačke baze za daljnji razvoj

interdisciplinarnog studija Kulturologije. • povećanje broja mladih znanstvenika s istraživačkom karijerom i širenju znanstveno-

istraživačke baze i nove napredne mreže u širenju novih znanja i istovremeno i diseminaciju znanstvenih istraživanja na osječkom Sveučilištu.

• stjecanjem akademskog stupnja doktora znanosti ostvaruje su minimalni uvjeti za daljnji razvoj karijere istraživača kako za potrebe znanstveno-nastavnih odnosno znanstvenih institucija, tako i u javnim i privatnim ustanovama od medija, kazališta, knjižnične, galerijske i muzejske djelatnosti do političkog i javnog djelovanja. Mogućnost nastavka poslijedoktorskog usavršavanja moguće je ostvariti na partnerskim sveučilištima i suradnim ustanovama u inozemstvu.

• Kulturologija kao novo interdisciplinarno polje predstavlja novu paradigmu interdisciplinarnog znanstvenog istraživanja koja će omogućiti formiranje novih znanstvenika s novim kompetencijama i istraživačkim karijerama koji će poticati nova znanstvena istraživanja i inovativnost u novim znanstvenim programima i istraživačkim projektima u interdisciplinarnom polju Kulturologije.

• doprinosi i dugoročnom utvrđenim prioritetima u znanstvenim istraživanjima u društveno-humanističkim znanostima - hrvatskom identitetu i to posebice doprinos kulturi, znanosti i umjetnosti na regionalnoj i nacionalnoj razini

• Inovativnost studijskog programa

Inovativnost studijskog programa je u individualnom pristupu i samostalnoj kreaciji jer izvannastavne aktivnosti odnosno istraživački udio u doktorskom studiju čini 70% ukupnih obveza studenta predviđenim studijskim programom i obuhvaćaju provedbu znanstvenih istraživanja u tijeku doktorskog studija uz nadzor i vodstvo studijskih savjetnika odnosno mentora. Isto tako studijski program omogućuje u okviru tri programska smjera i dva modula veliku mogućnost horizontalne i vertikalne pokretljivosti studenta kroz interdisciplinarni pristup istraživanju koji nastoje povezati spoznaje više različitih znanosti (književnosti, filozofije, znanosti o umjetnosti, povijesti, informacijskih znanosti,ekonomije, prava) s zajedničkom poveznicom kulture u regionalnom i europskom kontekstu. Student uz pomoć mentora odnosno studijskog savjetnika izabire odgovarajuće studijske sadržaje i izgrađuje svoj akademski profil koji je u skladu s temom istraživanja doktorskog rada. Struktura studijskog programa i novi pristup znanstvenom osposobljavanju i interdisciplinarnom

5

pristupu istraživanjima u području kulture koji se temelju na europskoj humanističkoj tradiciji. Interdisciplinarna znanstvena istraživanja omogućit će formiranje novih znanstvenika s novim kompetencijama za razvitak društva temeljenog na znanju. Studijski program strukturiran je da promiče inovativnost u interdisciplinarnom istraživanju u području Društvenih i Humanističkih znanosti posebice u interdisciplinarnom polju kulturologije.

• Usporedivost s programima uglednih inozemnih visokoškolskih institucija, posebno onih iz zemalja Europske unije

Studijski program doktorski studije usporediv je s programima doktorskih studija na hrvatskim sveučilištima i to posebice u pojedinim smjerovima (Umjetnosti i književnost u kulturi, Informacija i komunikacija u kulturi, Menadžment u kulturi) u pojedinim dijelovima studijskog programa. Isto tako treba istaknuti da je Kulturologija novo interdisciplinarno polje, a važnost i uloga kulturalnih studija vidljiva je u činjenici da u protekla dva desetljeća ustrojeni novi studiji na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini na poznatim sveučilištima u Europi, Americi, Kanadi, Australiji te u našem bližem okruženju u Ljubljani, Pragu, Skopju, Rijeci te na razini poslijediplomskih studija književnosti u Zagrebu.Isto tako treba uzeti u obzir i novo interdisciplinarno polje kroatologije i interdisciplinarni doktorski studij Kroatologije na Hrvatskim studijima. Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku potpisnik je 31 ugovor o bilateralnoj suradnji s sveučilištima u Europi (Austrija, Češka, Finska, Italija, Mađarska, Njemačka, Poljska, Slovenija i Švedska) i navedenim zemljama na sveučilištima uspostavljene su doktorske škole ili srodni studiji u okviru Društvenih i Humanističkih znanosti. Isto tako možemo navesti neka inozemna visoka učilišta poput Palazzo Spinelli (Italija) , Universitat Wien (Austrija), Filozofski fakultet u Ljubljani( Slovenija) .Jezici u kontaktu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Partnerska europska sveučilišta s kojima je Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku potpisnik mreže sveučilišta u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Mađarskoj. Sloveniji, Poljskoj i Češkoj (Njemačka-Marburg, Austrija-Klagenfurt, Italija-Udine, Mađarska-Pečuh, Szombathelyu, Slovenija-Maribor) zatim valja istaknuti suradnju sa stalnim partnerima Augsburg University, The Fakultet of Busuness and Economics, University Leonardo de Vinci (Paris) Wirtschaftsuniversitat Wien, Sveučilište u Mostaru i Univerzitet u Sarajevu i Univerzitet u Tuzli. Isto tako partneri u izvođenju studija su hrvatska sveučilišta s kojima osječko Sveučilište ima potpisane ugovore o suradnji: Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci,Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Dubrovniku koji imaju srodne studijske programe u području kulture, medija i komunikologije.

• Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata-osigurana vertikalna i horizontalna mobilnost studenata na Sveučilištu, u nacionalnom i međunarodnom prostoru visokog obrazovanja

Doktorski studij Kulturologije pruža mogućnost horizontalne i vertikalne pokretljivosti na razini Sveučilišta ali, i u okviru hrvatskog i europskoga visokoga obrazovanja. Studij je otvoren za studente i nastavnike svih partnerskih sveučilišta te u suradnoj ustanovi Filozofskom fakultetu u Zagrebu-Odsjeku za informacijske znanosti i poslijediplomskom doktorskom studiju Informacijske znanosti. Predviđa se suradnja i mobilnost studenta i nastavnika u pojedinom semestru i to posebice gostovanje sveučilišnih nastavnika kao gostujućih profesora s partnerskih sveučilišta na pojedinim predavanjima u zajedničkom modulu i na programskim smjerovima i modulima, kao i mogućnost održavanja zajedničke

6

nastave te suradnih istraživanja na pojedinim smjerovima i modulima, organiziranjem zajedničkih doktorskih seminara, istraživačkih projekata kao i izvannastavnim aktivnostima (seminari, radionici, konferencije i sl.) te studijska putovanja u dogovoru s partnerskim sveučilištima. Posebice je osigurana pokretljivost studenata u okviru Doktorske škole i na drugom sveučilišnom interdisciplinarnom doktorskom studiju Europski studiji. Studenti doktorskog studija Kulturologije mogu izabrati kolegije s drugih programskih smjerova u okviru studijskog programa doktorskog studija Kulturologije te kolegije s doktorskog studija Menadžment na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, doktorskog studija Informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te s doktorskog studija: Europski studiji i specijalističkih studija: Europski studiji-regionalna suradnja i integriranje u Europsku uniju Sveučilišta u Osijeku te Organizacija i menadžment na Ekonomskom fakultetu u Osijeku Priznavanje ECTS bodova je u skladu s člankom 99. Pravilnika o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (2010.) Povjerenstvo je utvrdilo da je u Elaboratu navedeno da sveučilišni interdisciplinarni doktorski studij Kulturologije pruža mogućnost horizontalne i vertikalne pokretljivosti na razini Doktorske škole Društvenih i humanističkih znanosti, razini Sveučilišta ali, i u okviru hrvatskog i europskoga visokoga obrazovanja.

• Predviđeni ishodi učenja koji se stječu ispunjavanjem pojedinačnih studijskih obveza, modula studija i ukupnog studijskog programa

Ishodi učenja definirani su u svakom kolegiju u zajedničkom programskom modulu Kulturologija (teorijski ishodi-analitičke kompetencije i kontekstualno znanje i razumijevanje) te u Opći ishodi (samostalnost) te u svakom kolegiju pojedinog smjera vezano za istraživački pristup i samostalnost u provedbi istraživanja. Završetkom doktorskog studija Kulturologije student stječe odgovarajuće kompetencije za nastavak istraživačke karijere odnosno samostalnog znanstveno-istraživačkog rada u odgovarajućem znanstvenom području, polju i grani. Stjecanjem akademskog stupnja doktora znanosti ostvaruje su minimalni uvjeti za daljnji razvoj karijere istraživača kako za potrebe znanstveno-nastavnih odnosno znanstvenih institucija, tako i u javnim i privatnim ustanovama od medija, kazališta, knjižnične, galerijske i muzejske djelatnosti do političkog i javnog djelovanja. Mogućnost nastavka poslijedoktorskog usavršavanja moguće je ostvariti na partnerskim sveučilištima i suradnim ustanovama u inozemstvu.

• Sturuktura studijskog programa, nastavne metode i sadržaj studijskog programa koji osiguravaju stjecanje predviđenih ishoda učenja

Struktura studijskog programa je usklađena u skladu s člankom 98. Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Studijski program doktorskog studija Kulturologija temelji se na zajedničkom programskom modulu Kulturlogija i tri smjera: Umjetnost i književnost u kulturi; Informacija i komunikacija u kulturi s dva modula: Knjižničarstvo te Medijska kultura-istraživanje u medijima i smjeru Menadžment u kulturi, umjetnosti i obrazovanju.

• Zajednički programski modul Kulturologija je zajednički za sva tri smjera i obuhvaća 3 zajednička obvezna kolegija u I. i II. godini studija s 30 ECTS bodova

7

• Obvezni kolegiji u I. godini studija u pojedinom smjeru/odnosno modulu u jednom smjeru-smjeru: Informacija i komunikacija u kulturi: modul Knjižničarstvo i modul Medijska kultura-istraživanje u medijima obuhvaćaju 2 obvezna kolegija u I. godini studija s 20 ECTS bodova što je ukupno 8 obveznih kolegija u studiju.

• Izborni kolegiji koji nakon izbora u I. i II. godini studija postaje obvezni s 10 ECTS bodova.

Prema navedenoj strukturi studijskog programa u tri godine doktorskog studija u studijskom programu udio izravne nastave čini 30% studijskog programa što ukupno čini 60 ECTS bodova u cjelokupnom studijskom programu doktorskog studija. Izborni kolegiji pojedinih smjerova strukturirani su prema pojedinom smjeru:

• Umjetnost i književnost u kulturi - 9 izbornih kolegija • Informacija i komunikacija u kulturi

Modul: Informacijske znanosti-Knjižničarstvo - 9 izbornih kolegija Modul: Medijska kultura - 9 izbornih kolegija

• Menadžment u kulturi, umjetnosti i obrazovanju - 9 izbornih kolegija Prema navedenom pregledu izbornih kolegija u sva tri smjera, ukupno je 36 izbornih kolegija u cjelokupnom studijskom programu i uz to valja navesti mogućnost izbora izbornih kolegija s drugog studijskog programa- doktorskog studija- Europski studiji u Doktorskoj školi. Izvannastavne aktivnosti koje su usmjerene na istraživanje i znanstveni rad odnosno znanstveno-istraživačka cjelina u studijskom programu čine 70% studijskih obveza i ostvaruje se kroz :

• doktorske seminare s 20 ECTS bodova u I. i II. godini studija • tema istraživanja s 5 ECTS bodova u II. godini studija • istraživački projekt s 20 ECTS bodova u II. godini studija • samostalni rad s 20 ECTS bodova i doktorski rad s 30 ECTS bodova u III. godini

studija • ostale aktivnosti (sudjelovanje u ljetnim školama, znanstvenim skupovima, autorstvo

ili koautorstvo u znanstvenim radovima i sl.) s 25 ECTS bodova u tri godine doktorskog studija

Istraživački dio čini ukupno 120 ECTS bodova u cjelokupnom studijskom programu kroz tri godine doktorskog studija u sva tri smjera/odnosno modula. . Slijedom navedenog struktura studijskog programa temelji se na istraživačkom usmjerenju i organiziran je prema mentorskom sustavu i prilagođava se svakom studentu. Individualni pristup vidljiv je kroz samostalan istraživački projekt i rad i uključivanje u timove istraživača uz preporuku mentora. Slijedom navedenog studijske obveze oblikuju se prema studentu i prema području njegova istraživanja tijekom doktorskog studija i prema temi njegova doktorskog rada. Student doktorskog studija obvezan je izvršavati svoje nastavne i izvannastavne aktivnosti utvrđene studijskim programom iskazanim prema ECTS bodovima koje mu omogućuju napredovanje tijekom doktorskog studija. Struktura studijskog programa temelji se na istraživačkom usmjerenju i organiziran je prema mentorskom sustavu i prilagođava se svakom studentu. Individualni pristup vidljiv je kroz samostalan istraživački projekt i rad i uključivanje u timove istraživača uz preporuku mentora. Slijedom navedenog studijski program je sadržajno i strukturno logično izveden i predložena izravna nastava i istraživački udio je skladu s Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu.

8

• Uvjeti upisa na studij

Završen sveučilišni diplomski studij Kulturologije ili srodan studij iz područja društvenih (ekonomija, pravo, knjižničarstvo, novinarstvo ) ili humanističkih znanosti (filologija, filozofija, kroatologija, povijest) s 300 ECTS bodova. Na doktorski studij mogu se upisati polaznici koji su završili dodiplomske studije i stekli kvalifikacije po studijskom sustavu prije 2005. godine u području društvenih i humanističkih znanosti u skladu s Odlukom Povjerenstva doktorskog studija. Uz navedene uvjete kriterij za odabir polaznika doktorskog studija utvrđuje Povjerenstvo doktorskog studija uz suglasnost Vijeća Doktorske škole i to na temelju utvrđenog istraživačkog i nastavničkog kapaciteta doktorskog studija i pojedinog programskog smjera odnosno modula prema načelu izvrsnosti te sklonosti polaznika ka znanstvenom radu u odgovarajućem polju programskog smjera i modula. Polaznici su obvezni uz prijavu na doktorski studij prema potencijalnoj listi studijskih savjetnika doktorskog studija koju je utvrdilo Povjerenstvo doktorskog studija odabrati studijskog savjetnika u odgovarajućem programskom smjeru. Polaznik odabire programski smjer i svoje okvirno istraživanje u određenom programskom smjeru i potencijalnog studijskog savjetnika. Polaznik u svom motivacijskom pismu obvezno navodi razloge odabira programskog smjera i okvirnog istraživanja. Motivacijsko pismo upućuje se Povjerenstvu doktorskog studija koje prema raspoloživim broju mentora (najviše tri mentora po polazniku doktorskog studija) i okviru znanstvenih istraživanja prema pojedinom smjeru i na temelju prethodne pisane suglasnosti studijskog savjetnika odlučuje o upisu kandidata na doktorski studij i dogovarajući programski smjer.

• Dodjeljen odgovarajući broj ECTS bodova i studentsko opterećenje Prema pregledu obveznih i izbornih kolegija prema smjeru i modulu ukupno studijski program ima 180 ECTS bodova pri čemu se 1 ECTS bod obračunava kao radno opterećenje studenta od 25 sati i u cijelom programu udio predavanja odnosno izravne nastave je 30%, a udio istraživačkog rada u cijelom studijskom programu je 120 ECTS bodova odnosno 70%. Prema navedenoj strukturi u najveći udio izravne nastave u studijskom programu je u I. godini studija je 45 ECTS bodova: u II. godini je 15 ECTS bodova, a III. godini je istraživački rad i izrada doktorskog rada i čini ukupno 60 ECTS bodova. Nastava na pojedinim smjerovima je individualna i temelji se na mentorskom pristupu na način da kroz izabrane kolegije prema utvrđenom sadržaju kolegija u studijskom programu mentor i student individualno kreiraju istraživanje koje se tijekom studija provodi kroz doktorski seminar kao uvod u istraživanje u I. godini studija uz vodstvo studijskog savjetnika koji može biti u daljnjem tijeku studija i mentor studentu, a zatim u II. godini studija nakon odabira mentora kroz utvrđenu temu istraživanja i kroz doktorski seminar II. i III. te istraživački projekt student sustavno napreduje u svom istraživačkom radu koji završava samostalnim radom kao završnim istraživanjem i u konačnici izradom o obranom doktorskog rada i zasvršetkom doktorskog studija s ostvarenih 180 ECTS bodova.

• Uvjeti upisa u višu godinu studija-napredovanje kroz doktorski studij Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku utvrđeno je da student doktorskog studija obvezan je izvršavati svoje nastavne i izvannastavne

9

aktivnosti utvrđene studijskim programom koje mu prema ECTS bodovnom sustavu, utvrđenom studijskim programom, omogućuju napredovanje kroz doktorski studij. Student doktorskog studija ima pravo jedanput promijeniti mentora ili temu uz pisani zahtjev Vijeća/povjerenstvu za doktorski studij i uz pisano očitovanje prethodnog mentora. Student doktorskog studija obvezan je prije obrane doktorskog rada imati objavljen najmanje jedan znanstveni rad iz područja istraživanja doktorskog rada U Elaboratu studijskog programa doktorskog studija utvrđeno je sljedeće: .

• Nastavne aktivnosti izvode se kroz obvezne i izborne predmete i kroz izravne oblike nastave koje čine predavanja, istraživački seminari, radionice. Polaganjem obveznih zajedničkih kolegija, obveznih kolegija i izbornog kolegija smjera student stječe 45 ECTS bodova u I. godini studija te 10 ECTS bodova za doktorski seminar-uvod u istraživanje i 5 ECTS bodova za ostale aktivnosti, što je ukupno 60 ECTS bodova

• U II. godini studija student stječe 15 ECTS bodova za položen ispiti iz obveznog kolegija i izbornog kolegija te 25 bodova za istraživački dio i 10 ECTS bodova za ostale aktivnosti

• U III. godini doktorskog studija student ostvaruje 60 ECTS bodova i to 20 ECTS bodova za samostalni rad i 10 ECTS bodova za ostale aktivnosti, samostalni rad-završno istraživanje uvjet za pristupanje izradi doktorskog rada u VI. semestru koji nosi 30 ECTS bodova

• Istraživački dio obuhvaća ukupno 120 ECTS bodova kroz znanstveno istraživanje koje se temelji na individualnom pristupu i kreiranju istraživanja pod nadzorom studijskog savjetnika odnosno mentora i programski je vezano od doktorskog seminara I—uvoda u istraživanje do utvrđivanja teme istraživanja, doktorskog seminara II. i III, istraživačkog projekta, samostalnog rada-završnog istraživanja i u konačnici doktorskog rada.

Studijske obveze oblikuju se prema studentu i prema području njegova istraživanja tijekom doktorskog studija i prema temi njegova doktorskog rada. Slijedom navedenog struktura studijskog programa (nastavne i izvannastavne aktivnosti) i studentsko opterećenje u doktorskom studiju omogućavaju predviđene ishode učenja za svaku pojedinu studijsku obvezu i stjecanje definiranih izlaznih znanja i kompetencija.

• Isprava o akreditiranom diplomskom studiju U skladu s člankom 12. Pravilnika o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenja studijskog programa i reakreditaciju visokog učilišta („Narodne novine br. 24/10.) „Sveučilište može ustrojiti doktorski studij u interdisciplinarnom području.. ukoliko se doktorski studij ustrojava kao interdisciplinarni studij uvjet je izvođenje diplomskog studija u svim poljima u kojima se ustrojava interdisciplinarni doktorski studij. Sveučilište ispunjava uvjet prema navedenom jer je 26. srpnja 2010. godine studijski program sveučilišnog diplomskog studija Kulturologija dobio pozitivno mišljenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje i 29. srpnja 2010. godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa izvršilo je upis akreditiranog studijskog programa u Upisnik studijskih programa.

• Minimalne institucionalne pretpostavke za usporedivost programa doktorskog studija sa srodnim studijskim programima u Hrvatskoj i zemljama Europske

10

unije u skladu s člankom 18. Pravilnika o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenja studijskog programa i reakreditaciju visokog učilišta („Narodne novine br. 24/10.)

U studijskom programu u skladu s člankom 18. Pravilnika navedena je na strancima 1. do 15. Elaborata analiza minimalnih institucionalnih pretpostavki za usporedivost programa doktorskog studija sa srodnim studijskim programima u Hrvatskoj i zemljama EU kako slijedi:

• strategija razvoja Sveučilišta i pokretanje studija • standardi i propisi Sveučilišta za provjeru stečenih ishoda učenja u okviru

studijskog programa • način osiguravanja sudjelovanja studenta u svim procesima vezanim za

osiguranje kvalitete visokog učilišta • način osiguravanja sudjelovanje predstavnika tržišta rada u razvoju visokog

učilišta • informatički sustav za prikupljanje, vođenje,obradu i izvještavanje o statističkim

podacima vezanim za organizaciju i provedbu studijskih programa i onima koji su potrebni za osiguranje kvalitete

• definirani i objavljeni standardi i propisi visokog učilišta o periodičnoj reviziji studijskih programa koja uključuje vanjske stručnjake

• definirani i objavljeni standardi i propisi zaštite studentskih prava u području obavještavanja studenta, zaprimanja i rješavanja studentskih prigovora i postupaka za zaštitu prava i određene osobe za pitanja o studentskim pravima

• propisi i standardi tajnog usavršavanja svih zaposlenika visokog učilišta u područjima njihove djelatnosti

• osiguravanje kvalitete rada svih stručnih službi u okviru Doktorske škole Društveno-humanističkih znanosti na Sveučilištu i izvješća o njihovom radu

• Prostor i oprema

Predlagatelj studijskog programa ima osiguran prostor i opremu u zgradi rektorata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i ispunjava uvjete za izvođenje doktorskog studija u skladu s člankom 5. Pravilnika (dokazi o vlasništvu, prostoru i opremi priloženi su uz Elaborat). Isto tako navedene su nastavne baze: Odjel za kulturologiju, Ekonomski fakultet zatim suradne ustanove Institut za društvena istraživanja Ivo Pilar, Filozofski fakultet u Zagrebu, Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu, Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci te Vatikanski tajni arhiv. Ukupno je 7 nastavno-istraživačkih baza i 24 kulturnih ustanova i medijskih kuća na području istočne Hrvatske.

• Ispunjenost uvjeta u skladu s članom 13. stavkom 2. Pravilnika-nastavnici U I. godinu doktorskog studija na sva tri smjera upisao jednak broj studenta, upravo zbog interdisciplinarnog pristupa i provedbe Bolonjskog procesa i zbog zahtjevnosti studijskog programa i individualnog (mentorskog rada) izvođenja nastave. Optimaln broj studenta prema smjeru je 10 studenta i uvažavajući činjenicu da je optimalno za provedbu znanstvenog istraživanja 2-3 studenta i jedan mentor. Ukupan broj angažiranih nastavnika po godinama studija je 11 nastavnika za obvezne opće kolegije 35 nastavnika za izborne kolegije od toga 23 nastavnika s osječkog Sveučilišta: Odjel

11

za kulturologiju, Ekonomski fakultet, Filozofski fakultet, Katolički bogoslovni fakultet, Pravni fakultet i Umjetnička akademija u Osijeku. Osim toga treba uvažiti činjenicu da na 6 izbornih kolegija je 2 nastavnika te da 2 nastavnika ima 1 obvezni i 1 izborni kolegij. Isto tako na pojedinim kolegijima su dva ili tri nastavnika radi vođenja istraživačkog dijela nastave i mentorskog pristupa koji mogu biti potencijalni studijski savjetnici odnosno komentori u provedbi samostalnog istraživanja. U tablici 1. prikazan je ukupan broj nastavnika koji sudjeluju u izvedbi studijskog programa doktorskog studija. Pregled nastavnika na doktorskom studiju Kulturologije prema zvanjima i ustanovama zaposlenja/ znanstveno/umjetničke sastavnice Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u

Osijeku, suradne ustanove i drugih ustanova iz zemlje i inozemstva Tablica 1.

R.br. Ime i prezime Znastveno/umjetničko-nastavno zvanje

Ustanova zaposlenja

1. Prof. dr. sc. Dražen Barković redoviti profesor Ekonomski fakultet u Osijeku 2. Prof. dr. sc. Luka Crnković redoviti profesor Ekonomski fakultet u Osijeku 3. Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak redoviti profesor Ekonomski fakultet u Osijeku 4. Prof. dr. sc. Zlatko Kramarić redoviti profesor Odjel za kulturologiju 5. Prof. dr. sc. Maja Lamza Maronić redoviti profesor Ekonomski fakultet u Osijeku 6. Prof. dr. sc. Branimir Marković redoviti profesor Ekonomski fakultet u Osijeku 7. Prof. dr. sc. Branko Matić redoviti profesor Ekonomski fakultet u Osijeku 8. Prof. dr. sc. Marcel Meler redoviti profesor Ekonomski fakultet u Osijeku 9. Prof. dr. sc. Antun Šundalić redoviti profesor Ekonomski fakultet u Osijeku 10. Prof. dr. sc. Željko Turkalj redoviti profesor Ekonomski fakultet u Osijeku 11. Prof. dr. sc. Ivana Barković redoviti profesor Pravni fakultet Osijek 12. Prof. dr. sc. Nihada Mujić redoviti profesor Pravni fakultet Osijek 13. Izv. prof. art. Davor Bobić izvanredni profesor Umjetnička akademija u Osijeku 14. Prof. dr. sc. Vladimir Cini izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku 15. Prof. dr. sc. Kata Ivić izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku 16. Prof. dr. sc. Ninoslav Novak izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku 17. Prof. dr. sc. Mira Lulić Izvanredni profesor Pravni fakultet Osijek 18. Doc. dr. sc. Dinka Kovačević Docent Odjel za kulturologiju 19. Doc. dr. sc. Jasmina Lovrinčević Docent Odjel za kulturologiju

20. Doc. dr. sc. Kristina Peternai Andrić

Docent Filozofski fakultet Osijek

21. Doc. dr. sc. Stjepan Radić Docent Katolički bogoslovni fakultet u

Đakovu 22. Doc. dr. sc. Željko Senković Docent Filozofski fakultet Osijek 23. Doc. dr. sc. Mario Vinković Docent Pravni fakultet Osijek

24. Prof. dr. sc. Damir Boras redoviti profesor Filozofski fakultet u Zagrebu

25. Prof. dr. sc. Sonja Briski Uzelac redoviti profesor Akademija primijenjenih

umjetnosti u Rijeci

26. Prof. dr. sc. Vine Mihaljević redoviti profesor Institut društvenih znanosti Ivo

Pilar u Zagrebu

27. Akademik Tonko Maroević redoviti profesor Institut za povijest umjetnosti u

Zagrebu

28. Prof. dr. sc. Tonči Matulić redoviti profesor Katolički bogoslovni fakultet u

Zagrebu 29. Prof. dr. sc. Cvjetko Milanja redoviti profesor Institut društvenih znanosti Ivo

12

Pilar u Zagrebu 30. Prof. dr. sc. Dubravka Oraić Tolić redoviti profesor Filozofski fakultet u Zagrebu 31. Prof. dr. sc. Nenad Prelog redoviti profesor Sveučilište u Zadru 32. Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman redoviti profesor Filozofski fakultet u Zagrebu 33. Prof. dr. sc. Snježana Čolić izvanredni profesor Institut društvenih znanosti Ivo

Pilar u Zagrebu 34. Prof. dr. sc. Zlatko Miliša izvanredni profesor Sveučilište u Zadru 35. Prof. dr. sc. Sanja Špoljar Vržina izvanredni profesor Institut društvenih znanosti Ivo

Pilar u Zagrebu 36. Prof. dr. sc. Žarka Vujić izvanredni profesor Filozofski fakultet u Zagrebu

37. Doc. dr. sc. Jelena Jurišić Docent Hrvatski studiji Sveučilišta u

Zagrebu 38. Doc. dr. sc. Danijel Labaš Docent Hrvatski studiji Sveučilišta u

Zagrebu 39. Doc. dr. sc. Nikolaj Lazć Docent Filozofski fakultet u Zagrebu 40. Doc. dr. sc. Tomislav Mrkonjić Docent Vatikanski tajni arhiv

41. Doc. dr. sc. Žarko Paić Docent Tekstilno-tehnološki fakultet u

Zagrebu 42. Doc. dr. sc. Aida Slavić Docent UDK Konzorcij u Hagu

43. Doc. dr. sc. Ivan Tanta Docent Sveučilište u Dubrovniku

Veleučilište Vern Sveukupno 43 nastavnika

Pregled broja nastavnika prema obveznim i izbornim kolegijima

Tablica 2. Obvezni kolegiji Stalno zaposleni nastavnici

Obvezni kolegiji vanjski suaradnici

Izborni kolegiji Stalno zaposleni nastavnici

Izborni kolegiji Vanjski suaradnici

6 5 17 15 SVEUKUPNO: 23 nastavnika stalno zaposlenih

SVEUKUPNO 20 vanjskih suradnika

Iz tablica 1 i 2. je vidljivo da je ukupan broj angažiranih nastavnika u sve tri godine studija prema smjerovima je 11 nastavnika za obvezne opće kolegije od toga 6 sa Sveučilišta u Osijeku: 3 Ekonomski fakultet, 1 Katolički bogoslovni fakultet i 2 Odjel za kulturologiju te 5 vanjskih suradnika 2 s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, 1 s Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci, 1 Sveučilište u Zadru i iz inozemstva-Hag. Na izbornim kolegijima ukupno je predviđeno 35 i od toga 17 nastavnika s osječkog Sveučilišta: Odjel za kulturologiju, Ekonomski fakultet, Filozofski fakultet, Katolički bogoslovni fakultet i Umjetnička akademija u Osijeku te 6 s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 3 s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, 1 Sveučilište u Zadru, 2 Hrvatski studiji, 1 Tekstilno tehnološki fakultet u Zagrebu, 1 Sveučilište u Dubrovniku, 1 Ekonomski fakultet u Rijeci i 1 Institut za povijest umjetnosti u Rijeci. Isto tako treba uvažiti činjenicu da bi se u I. godinu doktorskog studija na sva tri smjera upisao jednak broj studenta (10 po svakom smjeru/modulu, što je ukupno 40 studenta), upravo zbog interdisciplinarnog pristupa i provedbe Bolonjskog procesa i zbog zahtjevnosti studijskog programa i individualnog (mentorskog rada) u izvođenju izravne nastave (30%) i istraživačkog dijela studijskog programa (70%). Optimalan broj studenta prema smjeru/modulu je 10 studenta što je optimalno za provedbu znanstvenog istraživanja 2-3

13

studenta i jedan mentor. Slijedom navedenog omjer studenta i stalno zaposlenih nije veći od 1:30. Slijedom navedenog vidljivo je da više od polovice nastavnika stalno zaposlenih nastavnika na znanstveno-nastavnim sastavnicama osječkog Sveučilišta odnosno 53,48%, a broj vanjskih suradnika je 47,52%. Kod vanjskih suradnika treba uvažiti činjenicu da je suradnji ustanova u izvođenju doktorskog studija Institut društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu na temelju potpisanog Sporazuma o suradnji te Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu na temelju potpisanog Sporazuma o suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu. Zatim treba uzeti u obzir drugi doktorski studij Europski studiji u okviru Doktorske škole Društveno-humanističkih znanosti i mogućnost izbora kolegija i mentora.

• Financijska evaluacija Povjerenstvo je utvrdilo da je procjena troškova izvedbe studija po studentu prikazana j u financijskoj evaluaciji koja je u prilogu Elaborata o studijskom programu doktorskog studija. Troškovi studijskog programa i rada studenta i provedbu istraživačkog dijela studijskog programa iznose 50.000,00 kuna

• Sadržaj Elaborata o studijskom programu U skladu s navedenim Povjerenstvo je utvrdilo da Elaborat o studijskom programu u najvećem dijelu prati Upute za sastavljanje prijedloga studijskih programa Agencije za znanost i visoko obrazovanje i te na odgovarajući način Upute za sastavljanje prijedloga poslijediplomskih doktorskih studija od 8. veljače 2005. godine u skladu s Pravilima za vrednovanje studijskih programa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (2009.) Recenzije Uz Elaborat o studijskom programu doktorskog studija priložene su pozitivne recenzije kako slijedi 1. Vesna Mojsova-Čapiševska, izvanredna profesorica Filološkog fakulteta Blaž Koneski

Univerziteta Sv. Kiril i Metodije u Skopju,Republika Makedonija za smjer Umjetnost i književnost u kulturi

2. Prof. dr. sc. Željko Hutinski, redoviti profesor i pročelnik Katedre za razvoj informacijskih sustava Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu Sveučilišta u Zagrebu za smjer Informacija i komunikacija u kulturi-modul Informacijske znanosti-knjižničarstvo

3. Doc. dr. sc. Pero Maldini docent Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku za smjer Informacija i komunikacija u kulturi-modul Medijska kultura-istraživanje medija

4. Prof. dr. sc. Vinko Kandžija, redoviti profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci za smjer Menadžment u kulturi, umjetnosti i obrazovanju

Iz priloženih recenzija je vidljivo da recenzenti navode: „Predloženi program poslijediplomskog doktorskog studija Kulturologija na stanoviti način označava novum u hrvatskom visokoškolskom obrazovanju. Zamjetna je intencija predlagača da kroz interdisciplinaran pristup i na temelju suvremenih znanstvenih dostignuća u području kulturalnih studija ponudi originalan studijski program koji

14

obuhvaća bitne segmente kulture i to umjetnost i književnost te informaciju i komunikaciju i u kulturi.“ „Doktorski studij Kulturologije u potpunosti predstavlja novu paradigmu interdisciplinarnog znanstvenog istraživanja koja će omogućiti formiranje novih znanstvenika s novim kompetencijama i istraživačkim karijerama.“ „Orijentiranost prema znanstveno/umjetničkom istraživanju u ovom studijskom programu posebno je naglašena, razmjerno više nego u drugim sličnim doktorskim studijima. Orijentiranost prema istraživanju trebalo bi općenito omogućiti nove spoznaje i oblikovanje novih znanstvenika s novim kompetencijama potrebnim za razvoj društva temeljenog na znanju.“ „Posebnost studijskog programa je mogućnost prilagodbe studijskih obveza prema studentu i prema području njegova istraživanja, odnosno prema temi njegova doktorskog rada“. Opseg gradiva, broj sati nastave i pridijeljeni ECTS bodovi za svaki pojedini kolegij, kao i stale studentske obveze dobro su usklađeni i nema raskoraka između njih. Predložene nastavne metode su skladu s europskim pristupom uspostave doktorskih studija koji se temelji na izravnoj nastavi i provedbi istraživanja kroz mentorski rada te timski rad u istraživačkim skupinama“ Svi recenzenti su izdali preporuku za prihvaćanje predloženog studijskog programa i pokretanje sveučilišnog interdisciplinarnog doktorskog studija Kulturologije.

Povjerenstvo na temelju ovog Izvješća predlaže Senatu donošenje Odluke za ustroj i izvedbu studijskog programa sveučilišnog interdisciplinarnog doktorskog studija Kulturologija sa smjerovima: Umjetnost i književnost u kulturi, Informacija i komunikacija u kulturi: Modul: Informacijske znanosti-knjižničarstvo,Modul: Medijska kultura-istraživanje medija te Menadžment u kulturi, umjetnosti i obrazovanju u okviru Doktorske škole Društveno-humanističkih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. 2. Sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski doktorski studij EUROPSKI STUDIJI U skladu s člankom 12.i 13. Pravilnika o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i izvođenje studijskog programa i reakreditaciju visokih učilišta (u daljnjem tekstu: Pravilnik) i uvidom u Elaborat o predloženom studijskom programu sveučilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog doktorskog studija Europski studiji Povjerenstvo je utvrdilo da se Elaborat o predloženom studijskom programu temelji na inicijativi Odjela za kulturologiju od 16. prosinca 2010. godine i Odluci Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 20. prosinca 2010. godine. Elaborat o predloženm studijskom programu sveučilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog doktorskog studija Europski studiji izradilo je Povjerenstvo imenovano Odlukom Rektorice Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 21. prosinca 2010. godine u sastavu:

1. Prof. dr. sc. Zlatko Kramarić, redoviti profesor Odjela za kulturologiju, znanstveno polje: filologija

2. Prof. dr. sc. Maja Lamza Maronić, redovita profesorica u trajnom zvanju Ekonomskog fakulteta u Osijeku, znanstveno polje: ekonomija

3. Doc. dr. sc. Jasmina Lovrinčević, pročelnica i docentica Odjela za kulturologiju, znanstveno polje: informacijske i komunikacijske znanosti

15

4. Doc. dr. sc. Mario Vinković, prodekan i docent Pravnog fakulteta u Osijeku, znanstveno polje: pravo

Strukturu studijskog programa i pravnu utemeljenost studijskog programa u okviru Doktorske škole Društveno-humanističkih znanosti izradila je Zdenka Barišić, mag. iur., glavna tajnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Predlagatelj Elaborata o studijskom programu sveučilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog doktorskog studija Europski studiji: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Uz predloženi studijski program predlagatelj je priložio: Odluku Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 20. prosinca 2010. godine prihvaćanju inicijative za uspostavljanje Doktorske škole. Iz priložene dokumentacije uz Elaborat, Povjerenstvo je utvrdilo da je predlagatelj u skladu s Pravilima Sveučilišta s liste predloženih recenzenta imenovao recenzente kako slijedi:

1. Prof. dr. sc. Arsen Bačić, redoviti profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu 2. Prof. dr. sc. Mujo Demirović, redoviti profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u

Bihaću, Bosna i Hercegovina

Elaborat o studijskom programu sveučilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog doktorskog studija Europski studiji sadrži:

• Nositelj/izvođač studija: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Suradne ustanove: U izvođenju studijskog programa razvidna je suradnja sa znanstvenicima i nastavnicima Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar”, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za međunarodne odnose u Zagrebu, Sveučilišta u Pečuhu, Republika Mađarska i Univerziteta u Tuzli, Bosna i Hercegovina.

• Tip studijskog programa Sveučilišni interdisiciplinarni poslijediplomski doktorski studij

•••• Razina 3- poslijediplomski sveučilišni (doktorski studij)

• Znastveno ili umjetničko područje Znanstveno područje: 5. 0. Društvene znanosti Polja: 5. 01. Ekonomija, 5.02. Pravo, 5.03. Politologija, 5.04. Informacijske i komunikacijske znanosti, polje 5. 14. Interdisciplinarne društvene znanosti, ali potencijalno i druga polja znanstvenog područja društvenih znanosti, ovisno o dostupnosti mentora i području istraživanja, odnosno temi doktorskog rada, definirana Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama.

16

Grane: grana 5.14.02. europski studiji, ali i sve druge grane unutar znanstvenog područja društvenih znanosti i pripadajućih znanstvenih polja, definirana Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama. Navedno će primarno ovisiti o dostupnosti mentora i području istraživanja, odnosno temi doktorskog rada. Akademski stupanj koji se stječe završetkom studija: polaznice i polaznici koji uspješno završe interdisciplinarne europske studije stječu akademski naziv doktora društvenih znanosti, uz naznaku polja ili interdisciplinarnog polja te pripadajuće grane.

• Opravdanost izvođenja studijskog programa U Elaboratu je u uvodnom dijelu istaknuto da se na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od akademske 2004/2005. godine izvodi poslijediplomski specijalistički interdisciplinarni poslijediplomski Europski studiji – regionalna suradnja i integriranje u EU kao II. ciklus obrazovanja. Ubrzano približavanje Republike Hrvatske punopravnom članstvu i buduće sve izraženije djelovanje Sveučilišta kao dijela europskog visokoobrazovnog prostora, nameću potrebu osiguravanja znanstvenog i istraživačkog kadra koji će moći zadovoljiti znanstvene, istraživačke i nastavne potrebe Sveučilišta koje se nedvojbeno pozicionira kao regionalno sveučilište istočne Hrvatske, odgovorno za razvoj ne samo dijela Hrvatske u kojem djeluje, već, u europskoj perspektivi, i okolnog prekograničnog i euroregionalnog prostora. Pored toga, europski studiji nova su znanstvena grana unutar znanstvenog polja interdisciplinarnih društvenih znanosti koja zahtijeva osiguravanje recentnih interdisciplinarnih istraživanja u okvirima doktorskog studija. Europski studiji područje su obrazovanja na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (specijalističkoj i doktorskoj) razini brojnih europskih i svjetskih sveučilišta koje omogućuje istraživanje suvremenih trendova europskih integracija, pravnog, političkog i društvenog razvoja i funkcioniranja Europske unije (EU), vanjskih odnosa EU prema trećim državama, odnosno geografskim dijelovima svijeta, a na pojedinim sveučilištima i europske kulture, jezika i literature. Europski poslijediplomski interdisciplinarni studiji najčešće predstavljaju simbiozu prava, ekonomije, političkih znanosti, povijesti i sociologije te uz funkcionalnu analizu i proučavanje europskih javnih politika nastoje dati što cjelovitiji prikaz djelovanja i značaja Europske unije. Štoviše, glavnina europskih poslijediplomskih studija obuhvaća osvrt na nacionalne uvjete u poredbenoj perspektivi i funkcioniranje pravnih sustava članica i nečlanica u suodnosu s Unijom. Kombinirajući društvene i humanističke znanosti, odnosno pravo, ekonomiju, političke znanosti, kulturalne studije, međunarodne odnose, povijest, zemljopis, antropologiju, književnost, ali i lingvistiku, europske jezike, antropologiju, filozofiju i sociologiju, europski studiji, kao poslijediplomski studiji, najčešće su organizirani u Europi, a posljednjih godina sve intenzivnije i na području američkog kontinenta, Azije i Australije. Isto tako ovaj studij u nastavi i istraživanjima povezan je s drugim doktorskim studijem Kulturologije u Doktorskoj školi i predstavlja povezivanje društvenih i humanističkih znanosti u oba studija kroz interdisciplinarno istraživanje u različitim znanstvenim poljima.

• Osnovne odrednice doktorskog studija Novi sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski doktorski Europski studij predstavlja značajan doprinos u interdisciplinarnom pristupu znanstvenim istraživanjima u području društvenih i dijelom humanističkih znanosti. U međusobnom suodnosu s Poslijediplomskim doktorskim studijem Kulturologija, kao zasebnim studijem Doktorske škole, omogućuje

17

sveobuhvatno i cjelovito promišljanje pravnih, ekonomskih i političkih trendova suvremene Europe i podredno, kroz prizmu nacionalnih osobitosti, europske kulture i identiteta. Svrha doktorskog studija, kako je već ranije istaknuto, jest uspostavljanje jakog sveučilišnog središta u okviru Doktorske škole, koje će slijediti iskustva i kvalitetu europskih doktorskih škola i istodobno čuvati posebnosti nacionalnog identiteta u regionalnom i širem europskom okruženju.

• Inovativnost doktorskog studija Studijski program strukturiran je na način koji ima za cilj promicati inovativnost u interdisciplinarnom istraživanju u području društvenih znanosti, posebice u polju interdisciplinarnih društvenih znanosti, grani europski studiji i u poljima prava, ekonomije, politologije te informacijskih i komunikacijskih znanosti. Interdisciplinarnost je osnovna sastavnica predloženog studijskog programa koja kroz individualan istraživački rad i interese doktoranada želi obuhvatiti najbolje metode u izobrazbi budućeg znanstveno-istraživačkog potencijala Sveučilišta. Viši stupanj interdisciplinarnosti posebno će biti moguće realizirati kroz zajedničku listu izbornih kolegija u okviru Doktorske škole Sveučilišta, a time i veći stupanj interdisciplinarnog fokusa istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima.

• Usporedivost s programima uglednih inozemnih visokoškolskih institucija, posebno onih iz zemalja Europske unije

Doktorski studij usporediv je s nizom doktorskih studija u polju društvenih, ali i humanističkih znanosti, koji se izvode na prestižnim europskim sveučilištima. Od sveučilišta na kojim se izvode slični programi europskih doktorskih studija predlagatelj navodi kako slijedi:

- King's College London, http://www.kcl.ac.uk/schools/humanities/depts/european/phd-eurostudies.html

- Cardiff University, Cardiff School of European Studies, www.cardiff.ac.uk/euros - Universiteit Leiden, http://en.mastersinleiden.nl/programmes/european-union-

studies/en/research-phd/ - Trinity College Dublin, Centre for European Studies,

http://www.tcd.ie/European_Studies/ - The London School of Economics and Political Studies, European Institute,

http://www2.lse.ac.uk/study/graduate/researchProgrammes2011/europe.aspx - Universidad San Pablo, Instituto Universitario de Studios Europeos,

http://www.idee.ceu.es/index.php?item=1278&lang=eng - Johns Hopkins University, The Paul H. Nitze School of Advanced International

Studies, http://www.sais-jhu.edu/academics/regional-studies/europe/index.htm - Maastricht University, Campus Brussels,

http://www.maastrichtuniversity.nl/web/Main/Education/FacultiesSchools/OtherInstitutes/CampusBrussels/PhDProgrammes/EuropeanStudiesForProfessionals.htm

- European University Institute, Doctoral Programme, http://www.eui.eu/ProgrammesAndFellowships/DoctoralProgramme/Index.aspx

- University of Oslo, ARENA Centre for European Studies, Faculty of Social Sciences, http://www.sv.uio.no/arena/english/research/doctoral-degree/

18

- Metropolitan Univeristy Parague, Department of International Relations and Studies, http://www.mup.cz/en/metropolitan-university-prague.html

- University of Nottingham, School of Politics and International Relations, http://www.nottingham.ac.uk/politics/politics-at-china-campus/courses/phd-programme.aspx

- The University of Edinburgh, School of Law, Europa Institute, http://www.law.ed.ac.uk/europa/postgraduatestudyattheeuropainstitute.aspx .

• Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata-osigurana vertikalna i

horizontalna mobilnost studenata na Sveučilištu, u nacionalnom i međunarodnom prostoru visokog obrazovanja

Doktorski studij Europski studiji pruža mogućnost horizontalne i vertikalne pokretljivosti na razini Sveučilišta ali, i u okviru hrvatskog i europskoga visokoga obrazovanja. Studij je otvoren za studente i nastavnike svih partnerskih sveučilišta. ali će istodobno poticati i sve oblike međunarodne razmjene i istraživanja in favorem stručnog i znanstvenog usavršavanja doktoranda i nastavnika. Vijeće mentora imat će zadaću upućivanja doktoranda u programe istraživanja na drugim domaćim i inozemnim sveučilištima koji su od presudna značaja za provođenje i uspješno okončanje doktorskog studija. U tom kontekstu zadaća Vijeća mentora podrazumijeva davanje potrebne potpore doktorandima u procesu prijave na dostupne stipendije. Predviđa se suradnja i mobilnost doktoranda i nastavnika, i to, posebice, kroz gostovanje sveučilišnih nastavnika s partnerskih sveučilišta i mogućnosti održavanja zajedničke nastave i suradnje u pojedinim područjima i/ili dijelovima istraživanja. Zatim je istaknuta je mogućnost suradnih istraživanja s partnerskim sveučilištima i uključivanja u zajedničke znanstvene programe s drugim sveučilištima u Hrvatskoj i inozemstvu. Isto tako, potrebno je ostvariti mobilnosti nastavnika i studenta na hrvatskim sveučlištima i partnerskim europskim sveučilištima te uključivanjem u združene programe u pojedinim dijelovima doktorskog studija, uvažavajući ponajprije tradicionalne kulturne veze u široj regiji: Mađarska (Pečuh, Budimpešta) Slovenija (Ljubljana, Maribor), Austrija, Njemačka, Italija, Bosna i Hercegovina (Bihać, Tuzla, Mostar, Sarajevo,). To poglavito stoga što je multikulturalnost i uočavanje nacionalnih posebnosti u kontekstu europskih integracija inter alia važan segment znanstvenih istraživanja u okviru doktorskog studija. Povjerenstvo je utvrdilo da je u Elaboratu navedeno da sveučilišni interdisciplinarni doktorski studij Europski studiji pruža mogućnost horizontalne i vertikalne pokretljivosti na razini Doktorske škole Društvenih i humanističkih znanosti, razini Sveučilišta ali, i u okviru hrvatskog i europskoga visokoga obrazovanja. Slijedom navedenog studijski program je sadržajno i strukturno logično izveden i predložena izravna nastava i istraživački udio je skladu s Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu.

• Uvjeti upisa na studij Studij mogu upisati polaznice i polaznici koji su prethodno završili diplomski ili raniji dodiplomski studij (uz pribavljenu potvrdu ili diplomu o izjednačavanju naslova u skladu s važećim propisima) iz područja društvenih ili humanističkih znanosti, te ostvarili 300 ECTS bodova. Uz utvrđene uvjete, kriterije za odabir polaznika utvrđuje Vijeće doktorskog studija na temelju istraživačkih i znanstvenih kapaciteta doktorskog studija i njegova programa, ravnajući se kriterijima izvrsnosti i primarno definiranom željom kandidata za istraživanjem.Polaznice i polaznici obvezni su uz prijavu na doktorski studij odabrati mentora

19

u odgovarajućem području istraživanja prema potencijalnoj listi mentora koju je utvrdilo Vijeće doktorskog studija. Polaznice i polaznici dužni su u motivacijskom pismu navesti razloge odabira odnosnog studijskog programskog i okvirno precizirati područje istraživanja pro futuro. Motivacijsko pismo upućuje se Vijeću doktorskog studija koje prema raspoloživim broju mentora i okviru predloženog područja znanstvenog istraživanja odlučuje o upisu na doktorski studij. Prije donošenja odluke o upisu Vijeća studija dužno je pribaviti izjavu potencijalnog mentora o prihvaćanju mentorstva. Mentor istodobno može prihvatiti mentorstvo za najviše tri polaznika/polaznice.

• Predviđeni ishodi učenja koji se stječu ispunjavanjem pojedinačnih studijskih obveza, modula studija i ukupnog studijskog programa

Ishodi učenja definirani su u svakom kolegiju u zajedničkom programskom modulu (teorijski ishodi-analitičke kompetencije i kontekstualno znanje i razumijevanje) te u Opći ishodi (samostalnost) te u svakom kolegiju vezano za istraživački pristup i samostalnost u provedbi istraživanja. Završetkom Europskih doktorskih studija polaznice i polaznici stječu sposobnost samostalnog bavljenja znanstvenim radom u odgovarajućem znanstvenom području. Stjecanjem akademskog stupnja doktora znanosti ostvaruju se minimalni uvjeti za daljnji razvoj znanstvene karijere u okviru znanstveno-nastavnih, znanstvenih institucija te javnih i privatnih ustanova. Nastavak poslijedoktorskog usavršavanja moguće je ostvariti na partnerskim sveučilištima i suradnim ustanovama u inozemstvu, ali i kroz individualne prijave na programe poslijedoktorskog usavršavanja diljem Europe i svijeta. Osnovna odrednica doktorskog studija podrazumijeva osiguravanje znanstvenog podmlatka i uspostavljanje znanstveno-nastavne i istraživačke baze za daljnji razvoj interdisciplinarnog istraživanja u okviru europskih studija. Isto tako, europski studiji kao nova grana unutar polja interdisciplinarnih društvenih znanosti stvaraju sve formalne preduvjete za daljnje sustavno istraživanje različitih motrišta eurointegracijskog procesa, jačanje kritičke misli o funkcioniranju mehanizama supranacionalnog entiteta i osobitostima nacionalnih sustava država članica, ali i političkih, institucionalnih i povijesno-razvojnih osobitosti europskog pravnog sustava, politika i programa.

• Sturuktura studijskog programa, nastavne metode i sadržaj studijskog programa koji osiguravaju stjecanje predviđenih ishoda učenja

Struktura studijskog programa je usklađena u skladu s člankom 98. Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Program doktorskog studija koncipiran je na način koji treba potaknuti individualne istraživačke sklonosti kandidata kombiniranjem obveznih i izbornih kolegija u I. , II. i III. semestru. Obvezni se kolegiji odnosne na različita motrišta funkcioniranja Europske unije kao nadnacionalne tvorevine i svojim sadržajem ulaze u znanstveno područje društvenih znanosti, polja pravo, ekonomija, politologija te informacijske i komunikacijske znanosti. Izborni kolegiji mogu se birati s liste izbornih kolegija priložene uz svaki semestar studija, ali i sa zajedničke liste izbornih kolegija unutar Doktorske škole. U IV. semestru od polaznica i polaznika očekuje se izrada dva istraživačka seminara i pisane prijave doktorskog rada koju će braniti pred imenovanim povjerenstvom za obranu teme doktorskog rada. Istraživački seminar sadržajno treba biti usmjeren na teme koje su bliske temi istraživanja doktorskog rada, pa se kao mentor rada može/mogu pojaviti nositelji svih redovitih i izbornih kolegija koji su blisko povezani s temom doktorskog istraživanja.

20

Studijskim programom doktorskog studija utvrđene su nastavne aktivnosti (zajednički i obvezni programski kolegiji), uz uvažavanje istraživačkog pristupa u kojem obvezne nastavne aktivnosti čine 30% studijskih obveza kroz nastavni proces, a izvannastavne aktivnosti, koje su usmjerene na istraživanje i znanstveni rad, čine 70% studijskih obveza. Također, prikupljanje potrebnih 20 ECTS bodova kroz istraživačke seminare u IV. semestru moguće je supstituirati objavljenim znanstvenim radovima iz područja koje sadržajno ulaze u temu, odnosno prijavu teme doktorskog rada. Objavljeni znanstveni rad/radovi moraju biti recenzirani kao izvorni znanstveni rad, prethodno priopćenje, pregledni znanstveni rad ili poglavlje u znanstvenoj knjizi, zborniku radova ili zborniku radova s međunarodne konferencije. Radovi objavljeni u znanstvenim časopisima priznaju se ukoliko odnosni časopis ima međunarodno uredništvo i međunarodne recenzente, odnosno ukoliko se referira u priznatoj međunarodnoj bazi podataka. Svaki, na prethodno spomenuti način, objavljeni rad donosi 10 ECTS bodova, pa je slijedom toga umjesto istraživačkih seminara moguće priložiti najviše dva znanstvena rada.Vijeće Doktorske škole na osobni zahtjev pristupnica i pristupnika može valorizirati i druge izvannastavne aktivnosti te odlučiti o broju ECTS bodova koji se mogu priznati u okviru ukupno 20 ECTS bodova namijenjenih istraživačkim seminarima. Navedene aktivnosti mogu se posebno odnositi na duže znanstveno usavršavanje ili istraživanje na priznatoj međunarodnoj instituciji, aktivno sudjelovanje na međunarodnoj konferenciji/konferencijama ili prethodno završen poslijediplomski specijalistički program u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu.Student u svakom semestru mora ostvariti 30 ECTS bodova na prethodno iskazani način, dok u V. i VI. semestru ukupno stječe 60 bodova kroz izradu i obranu doktorskog rada. Istraživački dio rada, pored samostalnog rada unutar svakog redovitog i izbornog predmeta, obuhvaća ukupno 90 ECTS bodova raspodijeljenih u IV. V. i VI. semestar Studija. Preciznije, studenti moraju izraditi dva istraživačka seminara i prijavu teme doktorskog rada u okviru IV. semestra i ostvariti ukupno 30 ECTS bodova, dok u V. i VI. semestru moraju ostvariti ukupno 60 ECTS bodova kroz istraživanja u okviru doktorskog rada, odnosno izradu i obranu doktorskog rada. Prema strukturi studijskog programa, navedenom broju ECTS bodova i vremenskom opterećenju koje obuhvaća samostalan rad i istraživanje, valja pribrojiti i samostalan rad i istraživanje u okviru svakog pojedinog redovitog i izbornog kolegija. Kako se 1 ECTS bod obračunava kao radno opterećenje studenta od 25 sati, razvidno je kako svaki redoviti kolegiji, koji nosi 7 ECTS bodova, podrazumijeva radno opterećenje od 175 sati, odnosno, umanjeno za nastavu u iznosu od 20 nastavnih sati, individualno istraživanje i samostalan rad svakog studenta od 155 sati. Također, svaki izborni kolegij koji nosi 4,5 ECTS bodova podrazumijeva radno opterećenje od 112,5 sati koje, umanjeno za nastavu u iznosu od 15 nastavnih sati, podrazumijeva pojedinačno i samostalno radno opterećenje svakog studenta u iznosu od 97,5 sati. Jednostavnim zbrajanjem, razvidno je kako svaki student tijekom I. , II. i III. semestra, uz obvezno pohađanje i polaganje 3 redovita i 2 izborna kolegija, po semestru treba ostvariti 660 sati samostalnog istraživanja. U odnosu na ukupno 90 nastavnih sati izravne nastave u svakom semestru (I. , II. i III. semestar), razvidno je kako izravnu nastavu čini nešto manje od 30% sati, a istraživački samostalan rad nešto više od 70% sati. Broj ECTS bodova koji se mogu ostvariti kroz I., II., III., IV., V. i VI. semestar jasno sugeriraju da studijski program ima ukupno 180 ECTS bodova, raspodijeljenih na nešto manje od 30% izravne nastave i neznatno više od 70% samostalnog istraživanja. Student doktorskog studija obvezan je izvršavati svoje nastavne i izvannastavne aktivnosti utvrđene studijskim programom i iskazane ECTS bodovnim sustavom koje će mu omogućiti uspješno napredovanje tijekom doktorskog studija. Povjerenstvo je slijedom navedenog utvrdilo da je struktura studijskog programa utemeljena na istraživačkom usmjerenju, organizirana prema mentorskom sustavu i

21

prilagođena svakom pojedinom studentu. Individualni pristup vidljiv je kroz samostalan istraživački rad i uključivanje u timove istraživača uz preporuku mentora.

• Dodjeljen odgovarajući broj ECTS bodova i studentsko opterećenje Prema pregledu obveznih i izbornih kolegija prema smjeru i modulu ukupno studijski program ima 180 ECTS bodova pri čemu se 1 ECTS bod obračunava kao radno opterećenje studenta od 25 sati i u cijelom programu udio predavanja odnosno izravne nastave je 30%, a udio istraživačkog rada u cijelom studijskom programu je 70%. Prema navedenoj strukturi u najveći udio izravne nastave u studijskom programu je u I. i II. godini studija u I., II. i III. semestru kroz 9 obveznih kolegija je 63 ECTS boda te u IV. semestru kroz istraživačke seminare I, i II i prijavu i obranu teme doktorskog rada 30 ECTS bodova što je ukupno 93 ECTS boda te kroz izborne kolegije: 2 izborna kolegija u I. II i III semestru odnosno 6 izbornih kolegija pod 4,5 ECTS bodova što je ukupno 27 ECTS bodova i ukupno u I. i II. godini studija 90 ECTS bodova, a III. godini je istraživački rad i izrada doktorskog rada i čini ukupno 60 ECTS bodova i kroz izvannastavne aktivnosti student ostvaruje 30 ECTS bodova što je ukupno 180 ECTS bodova. Student u svakom semestru mora ostvariti 30 ECTS bodova izvršenjem studijskih obveza kroz obvezne i izborne kolegije te istraživačke seminare, prijavu i obranu teme doktorskog rada te kroz izradu i obranu doktorskog rada.

• Uvjeti upisa u višu godinu studija-napredovanje kroz doktorski studij Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku utvrđeno je da student doktorskog studija obvezan je izvršavati svoje nastavne i izvannastavne aktivnosti utvrđene studijskim programom koje mu prema ECTS bodovnom sustavu, utvrđenom studijskim programom, omogućuju napredovanje kroz doktorski studij. Student doktorskog studija ima pravo jedanput promijeniti mentora ili temu uz pisani zahtjev Vijeća/povjerenstvu za doktorski studij i uz pisano očitovanje prethodnog mentora. Slijedom navedenog struktura studijskog programa (nastavne i izvanastavne aktivnosti) i studentsko opterećenje u doktorskom studiju te napredovanje kroz doktorski studij omogućavaju predviđene ishode učenja za svaku pojedinu studijsku obvezu i stjecanje definiranih izlaznih znanja i kompetencija.

• Minimalne institucionalne pretpostavke za usporedivost programa doktorskog studija sa srodnim studijskim programima u Hrvatskoj i zemljama Europske unije u skladu s člankom 18. Pravilnika o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenja studijskog programa i reakreditaciju visokog učilišta („Narodne novine br. 24/10.)

U studijskom programu u skladu s člankom 18. Pravilnika navedena je u Elaboratu analiza minimalnih institucionalnih pretpostavki za usporedivost programa doktorskog studija sa srodnim studijskim programima u Hrvatskoj i zemljama EU kako slijedi:

• strategija razvoja Sveučilišta i pokretanje studija • standardi i propisi Sveučilišta za provjeru stečenih ishoda učenja u okviru

studijskog programa

22

• način osiguravanja sudjelovanja studenta u svim procesima vezanim za osiguranje kvalitete visokog učilišta

• način osiguravanja sudjelovanje predstavnika tržišta rada u razvoju visokog učilišta

• Informatički sustav za prikupljanje, vođenje,obradu i izvještavanje o statističkim podacima vezanim za organizaciju i provedbu studijskih programa i onima koji su potrebni za osiguranje kvalitete

• definirani i objavljeni standardi i propisi visokog učilišta o periodičnoj reviziji studijskih programa koja uključuje vanjske stručnjake

• definirani i objavljeni standardi i propisi zaštite studentskih prava u području obavještavanja studenta, zaprimanja i rješavanja studentskih prigovora i postupaka za zaštitu prava i određene osobe za pitanja o studentskim pravima

• propisi i standardi tajnog usavršavanja svih zaposlenika visokog učilišta u područjima njihove djelatnosti

• osiguravanje kvalitete rada svih stručnih službi u okviru Doktorske škole Društveno-humanističkih znanosti na Sveučilištu i izvješća o njihovom radu

• Prostor i oprema

Predlagatelj studijskog programa ima osiguran prostor i opremu u zgradi rektorata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i ispunjava uvjete za izvođenje doktorskog studija u skladu s člankom 5. Pravilnika (dokazi o vlasništvu, prostoru i opremi priloženi su uz Elaborat). Nastava na doktorskom studiju najvećim će se dijelom održavati na sastavnicama Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, poglavito Odjelu za kulturologiju, Pravnom i Ekonomskom fakultetu, ali i na suradnim znanstvenim institucijama u Republici Hrvatskoj (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Institut za međunarodne odnose Zagreb i sastavnice sveučilišta u Zagrebu, Rijeci, Zadru i Splitu). Nastavne baze za provođenje istraživačkog rada izvan Republike Hrvatske vezane su uz angažirane inozemne nastavnike i znanstvenike (Univeristy of Pecs, Univerzitet u Tuzli, Sveučilište u Mostaru).

• Ispunjenost uvjeta u skladu s članom 13. stavkom 2. Pravilnika-nastavnici Optimalan broj studenta 20 studenta i uvažavajući činjenicu da je optimalno za provedbu znanstvenog istraživanja 2-3 studenta i jedan mentor. Ukupan broj angažiranih nastavnika po godinama studija je 30 kolegija od toga je 9 obveznih 21 izborni kolegij što je ukupno 30 kolegija od toga ukupno angažirano 27 nastavnika od toga 8 nastavnika s Pravnog fakulteta u Osijeku i 1 s Odjela za kulturologiju, 1. 1 s Filozofskog fakulteta u Osijeku 4 s Ekonomskog fakulteta u Osijeku. što je ukupno 14 nastavnika osječkog Sveučilišta i 13 nastavnika vanjskih suradnika. Osim toga treba uvažiti činjenicu da na 2 nastavnika ima 1 obvezni i 1 izborni kolegij. Isto tako na pojedinim kolegijima su dva ili tri nastavnika radi vođenja istraživačkog dijela nastave i mentorskog pristupa koji mogu biti potencijalni studijski savjetnici odnosno komentori u provedbi samostalnog istraživanja.

Pregled nastavnika na doktorskom studiju Europski studiji prema zvanjima i ustanovma zaposlenja/ znanstveno sastavnice Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u

Osijeku, suradne ustanove i drugih ustanova iz zemlje i inozemstva Tablica 1.

R.br. Ime i prezime Znastveno-nastavno zvanje

Ustanova zaposlenja

23

1. Prof. dr. sc. Zvonimir Lauc redoviti profesor Pravni fakultet Osijek 2. Prof. dr. sc. Ivana Barković redoviti profesor Pravni fakultet Osijek 3. Prof. dr. sc. Nihada Mujić redoviti profesor Pravni fakultet Osijek 4. Prof. dr. sc. Zlatko Kramarić redoviti profesor Odjel za kulturologiju 5. Prof. dr. sc. Maja Lamza Maronić redoviti profesor Ekonomski fakultet u Osijeku 6. Prof. dr. sc. Željko Turkalj redoviti profesor Ekonomski fakultet u Osijeku 7. Prof. dr. sc. Antun Šundalić redoviti profesor Ekonomski fakultet u Osijeku 8. Prof. dr. sc. Vladimir Cini izvanredni profesor Ekonomski fakultet u Osijeku 9. Prof. dr. sc. Vjekoslav Puljko izvanredni profesor Pravni fakultet Osijek 10. Prof. dr. sc. Mira Lulić izvanredni profesor Pravni fakultet Osijek 11. Doc. dr. sc. Nives Mazur Kumrić docent Pravni fakultet Osijek 12. Doc. dr. sc. Mario Vinković docent Pravni fakultet Osijek 13. Doc. dr. sc. Mirela Župan docent Pravni fakultet Osijek 14. Doc. dr. sc. Željko Senković docent Filozofski fakultet Osijek

15. Prof. dr. sc. Siniša Rodin redoviti profesor Pravni fakultet u Zagrebu 16. Prof. dr. sc. Tamara Ćapeta izvanredni profesor Pravni fakultet u Zagrebu 17. Prof. dr. sc. Jasnica Garašić izvanredni profesor Pravni fakultet u Zagrebu

18. Prof. dr. sc. Nada Bodiroga Vukobrat

redoviti profesor Pravni fakultet u Rijeci

19. Doc. dr. sc. Budislav Vukas, ml. docent Pravni fakultet u Rijeci 20. Doc. dr. sc. Sanja Barić docent Pravni fakultet u Rijeci 21. Doc. dr. sc. Petar Bačić docent Pravni fakultet u Splitu

22. Prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila redoviti profesor Fakultet političkih znanosti u

Zagrebu 23. Prof. dr. sc. Biljana Kašić izvanredni profesor Sveučilište u Zadru 24. Prof. dr. sc. Zlatko Miliša izvanredni profesor Sveučilište u Zadru 25. Doc. dr. sc. Ivan Tanta docent Sveučilište u Dubrovniku 26. Prof. dr. sc. Nora Chromowski izvanredni profesor University Pecs

27. Prof. dr. sc. Najil Kurtić Redoviti profesor Filozofski fakultet Univerziteta u

Tuzli Sveukupno 27 nastavnika

Slijedom navedenog vidljivo je da više od polovice nastavnika stalno zaposlenih nastavnika na znanstveno-nastavnim sastavnicama osječkog Sveučilišta odnosno 51%, a broj vanjskih suradnika je 49%.

• Financijska evaluacija Povjerenstvo je utvrdilo da je procjena troškova izvedbe studija po studentu prikazana j u financijskoj evaluaciji koja je u prilogu Elaborata o studijskom programu doktorskog studija. Troškovi studijskog programa i rada studenta i provedbu istraživačkog dijela studijskog programa iznose 50.000,00 kuna

• Sadržaj Elaborata o studijskom programu U skladu s navedenim Povjerenstvo je utvrdilo da Elaborat o studijskom programu u najvećem dijelu prati Upute za sastavljanje prijedloga studijskih programa Agencije za znanost i visoko obrazovanje i te na odgovarajući način Upute za sastavljanje prijedloga poslijediplomskih doktorskih studija od 8. veljače 2005. godine u skladu s Pravilima za vrednovanje studijskih programa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (2009.) Recenzije

24

Uz Elaborat o studijskom programu doktorskog studija priložene su pozitivne recenzije kako slijedi:

1. Prof. dr. sc. Arsen Bačić, redoviti profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu 2. Prof. dr. sc. Mujo Demirović, redoviti profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u

Bihaću, Bosna i Hercegovina Iz priloženih recenzija je vidljivo da recenzenti navode: „Zbog skorog ulaska Hrvatske u članstvo EU predloženi doktorski program od velike je važnosti za regionalno pozicioniranje osječkog Sveučilišta i podloga za ojačavanje prekogranične i međudržavne suradnje nastavnika, studenta i istraživača. Jačanje europske ideje, političkih vrijednosti i standarda kroz znanstveni fokus treba diferencirati nacionalne posebnosti u odnosu prema europskim i pomoći u analizi odnosa periferija-centar pro futuro.“ „predloženi studijski program kompatibilan je doktorskim programima Europskih doktorskih studija na velikom broju sveučilišta. Odraz je suvremenih tendencija interdisciplinarnosti i znanstvenih i nastavnih potreba na doktorskoj razini obrazovanja koja omogućuje usporedbu s nizom znanstvenih i nastavnih institucija u kontinentalnoj Europi i anglosaksonskim provenijecijama.“ „Predložene nastavne metode su suvremene u skladu s europskim standardima uspostave doktorskih studija i uz uvažavanje interdisciplinarnog fokusa istraživanja kao jedino mogućeg modusa percepcije i analize složenih mehanizama funkcioniranja europskih integracija, politika i institucija kroz nacionalnu i supranacionalnu prizmu.“ Recenzenti su izdali preporuku za prihvaćanje predloženog studijskog programa i pokretanje sveučilišnog interdisciplinarnog doktorskog studija Europski studiji.

Povjerenstvo na temelju ovog Izvješća predlaže Senatu donošenje Odluke za ustroj i izvedbu studijskog programa sveučilišnog interdisciplinarnog doktorskog studija Europski studiji u okviru Doktorske škole Društveno-humanističkih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. U skladu s Odlukom Senata Sveučilišta od 20. prosinca 2010. godine Povjerenstvo utvrđuje da su na temelju pozitivnog vrednovanja elaborata o studijskim programima sveučilišnih interdisciplinarnih poslijediplomskih doktorskih studija Kulturologija i Europski studiji te uz poslijediplomski specijalistički studij Europski studiji-regionalna suradnja i integriranje u Europsku uniju ispunjeni uvjeti u skladu s Pravilnikom o studiju i studiranju na Sveučilištu za uspostavu Doktorske škole Društveno-humanističkih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Prorektor za znanost, tehnologije, projekte i međunarodnu suradnju i Predsjednik Povjerenstva

Prof. dr. sc. Ivan Samardžić

25